CDT: Hitno formirati odbor i sprovesti izbornu reformu
Centar za demokratsku tranziciju je pripremio 35 preporuka za predstojeću izbornu reformu.
– Gotovo deceniju u Crnoj Gori je izborna reforma osuđena na propast. Neuspješan završetak rada tri radne grupe nakon 2014. godine, kada je glasovima dijela vladajuće koalicije i dijela opozicije izmijenjen ZIOP, jasan je pokazatelj nedostatka političke volje da se izborni i prateći zakoni konačno prilagode demokratskim standardima, navodi se u saopštenju.
– Iako su izbornu reformu kao prioritetnu označili i tadašnji predsjednik Skupštine i mandatar za sastav Vlade, i svi poslanički klubovi, Odbor je počeo sa radom čak sedam mjeseci nakon konstituisanja Skupštine, 14. aprila 2021. godine. On je održao samo šest sjednica, navode iz CDT-a.
Pojadnili su da su preporuke proizvod višedecenijskog rada njihove organizacije na projektima posmatranja izbora u Crnoj Gora ali i iskustva u radu odbora za izbornu reformu koji su formirani 2013, 2018. i 2021. godine, a u kojima su bili članovi bez prava glasa, kao jedina organizacija civilnog društva koja je konstantno bila dio tog procesa.
– Osvrnuli smo se na potrebu depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, stvaranje tačnog i ažurnog biračkog spiska, uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura, biranja mjesnih zajednica na stvarnim izborima, potrebu stvaranja boljeg sistema zaštite izbornog prava, bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene, pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom, medijsko izvještavanje o izborima i nadzor nad njim, probleme sa kontrolom nad finansiranjem kampanja i zloupotrebom javnih resursa, ali i potrebu za unapređenjem demokratske kulture kroz kodekse za fer izbore, navode iz CDT-a.
Dodaju da su po prvi put definisali preporuke koje do sada nijesu bile u opsegu rada odbora za izbornu reformu, a tiču se zaštite izbornog procesa od dezinformacija i neželjenih stranih uticaja, i koje ne smiju biti zaobiđene u toku predstojeće reforme.
– Novi saziv Skupštine Crne Gore će imati priliku da promijeni ustaljene ali i pogubne matrice ponašanja političkih elita koje su sve reformske procese podređivale sopstvenim interesima. Izbori, umjesto da budu izvorište demokratskih institucija, gotovo deceniju unazad predstavljaju izvorište tenzija i konflikata, i sinonim za neravnopravnu utakmicu. Postojeće izborno zakonodavstvo stvara početnu prednost onima koji su na vlasti i baš zbog toga, i pored nekoliko pokušaja, politički subjekti nijesu stvorili pravila koja potpuno garantuju integritet izbornog procesa. Ovaj nedostatak političke volje je ozbiljna prepreka našem demokratskom razvoju, ali i brana ispunjavanju međunarodnih obaveza Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Ta ustaljena matrica ponašanja političkih subjekata predstavlja dodatni ograničavajući faktor budući da je reforma koju zagovaramo po sebi vrlo zahtjevan i komplikovan poduhvat. Podsjećamo, u okviru nje je potrebno analizirati, mijenjati i doraditi makar 15 zakonskih tekstova, navode iz CDT-a.
Mišljenja su da rad na ovim zakonima i usvajanje izmjena treba biti završeno najkasnije do kraja 2024. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da se, do ulaska u godinu u kojoj se očekuju sljedeći redovni izbori, sva nova rješenja implementiraju u praksi, izvrše potrebne obuke, da zažive nove institucije i prilagode se novim uslovima rada.
– Na novoizabranim poslanicima i poslanicama je velika odgovornost. Oni će morati donijeti veoma važnu odluku: da li će nastaviti da robuju crnogorskoj partitokratiji, da li će svjesno usporavati put Crne Gore ka Evropskoj uniji i podrivati demokratske procese u sopstvenoj državi ili će konačno krenuti putem reformi. Želimo da vjerujemo da će novi saziv parlamenta imati malo jasniju viziju razvoja demokratije, te malo više osjećaja odgovornosti i hrabrosti nego što su to imala prethodna dva, navode iz CDT-a.
Kompletna publikacija je dostupna na linku.