Čak i ako Donald Tramp završi u zatvoru,moći će da se kandiduje za predsjednika

Čak i ako Donald Tramp završi u zatvoru zbog neke od krivičnih istraga koje se protiv koje se protiv njega vode, to ne znači da će ga se rivali „riješiti“ tokom izborne trke 2024. godine.

Naime, ne postoje nikakve zakonske prepreke da osuđivana osoba, ili neko ko je u tom trenutku iza rešetaka, bude kandidat za predsjednika.

Ako se bivši američki predsjednik zaista i nađe u takvoj situaciji, „Politiko“ piše da bi, u tom slučaju krenuo putem koji je prije njega utabao jedan drugi predsjednički kandidat – proslavljeni socijalista Judžin Debs koji je prije jednog vijeka, iz zatvora uspio da osvoji gotovo milion glasova.

Debs nije jedini koji se, dok je bio u zatvoru takmičio za najvišu izbornu funkciju. Ali bio je najuspješniji.

On je 1920. godine postao kandidat Socijalističke partije u trenutku dok je služio desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog podsticanja građana da se odupru mobilizaciji tokom Prvog svjetskog rata.

Procenat od 3 odsto osvojene podrške glasanja bio je zaista respektabilan broj za čovjeka koji je iza rešetaka, ali, kako „Politiko“ komentariše, nije bio ni izbliza dovoljan da državu natera da odgovori na ustavno pitanje- šta se dešava ako kandidat koji je u zatvoru zapravo pobijedi.

Možda će Tramp natjerati Ameriku da se time pozabavi?

Jer pregršt je procesa koji se protiv njega vode.

U Njujorku je optužen za falsifikovanje poslovnih spisa (za šta zakon predviđa maksimalnu kaznu od četiri godine, ali mnogo je stručnjaka koji tvrde da će bivši predsjednik to zaista morati da odleži, budući da je malo slučajeva u kojima su sudije nekog osudile na zatvor, ako su prvi put počinili to krivično delo.

Tri druge tekuće krivične istrage protiv Trampa – jedna u Džordžiji zbog navodnog miješanja u izbore i dvije od specijalnog tužioca Džeka Smita u Vašingtonu – nose veći rizik da se kandidat republikanaca zaista nađe iza rešetaka.

„Trampova zatvorska izborna pobjeda otvorila bi veliki broj komplikovanih ustavnih pitanja, ali opšti stav među pravnim stručnjacima jeste to, da bi u takvom slučaju, potreba da propisno izabrani predsjednik obavlja svoje dužnosti nadjačala krivičnu osudu i zahtijevala da se, kazna bar odloži“, piše „Politiko“.

A zamislite kako bi Tramp izludeo opoziciju, ako kao osuđenik za savezni zločin pokuša da sam sebe pomiluje po preuzimanju dužnosti? Jer upravo to je manevar koji je Debs obećavao da će napraviti ako pobijedi.

„Onda bismo ušli u nepoznate vode. Mislim da na ovo nemamo odgovor“, kaže profesor prava iz Seton Hola Judžin Mazo.

Poređenje sa Debsom Trampu se možda ne bi dopalo, jer ne miriše preterano sojialiste. Drugima bi bilo krivo jer bi ovakvu komparaciju smatrali nepravednom prema samom Debsu koga u mnogim radničkim i antirantim pokretima vide kao heroja.

Ali, njih dvojica ipak imaju iznenađujuće mnogo toga zajedničkog, ocenjuje „Politiko“.

Baš kao što Tramp niz pravnih izazova sa kojima se suočava ocjenjuje kao politički progon, i Debs i njegovi saveznici su pokušali da iskoriste njegove pravne nevolje da pojačaju predsjedničku kandidaturu, precizira ovaj medij podsjećajući na medijsku pompu koja je nastala kada je socijalista zatvoren.

„Mogao je da dobije i veći publicitet da je pobjegao iz zatvora Možete misliti da i Tramp uradi istu stvar“, dodaje Mazp.

Neki od mimova koji kruže društvenim mrežama, a uključuju i lažnu Trampovu pritvoreničku fotografiju, podsjećaju na broševe koji su kružili tokom Debsove kampanje, a na kojima je uz njegovu sliku stajala i rečenica: „Za predsjednika: osuđenik broj 9653“.

Tramp, čija je čuvena izjava da može da ubije nekog na Petoj aveniji, a da ne izgubi nijedan glas, svojim biračima već govori da se procesima koji se vode protiv njega zapravo oni napadnuti.

„Zapravo, oni ne gone mene, već vas. I slučajno sam ja osoba koja im stoji na putu“, rekao je on na nedavnom skupu u Teksasu.

Debs je takođe tvrdio da je zatvoren zato što je njegov politički pokret prijetio ukorenjenim političkim elitama.

„To je zanimljiva paralela. Debsa su njegove pristalice videle kao mučenika, a Socijalistička partija nije verovala mejnstrim medijima iz 1920. godine“, rekao je profesor istorije i prava na Državnom univerzitetu Ohajo David Stebin.

Sve u svemu, na žalost njegovih rivala, Tramp se može kandidovati čak iako je zatvoren.

„Ništa ne sprečava Trampa da se kandiduje. Čak ni savezna presuda to ne sprečava… Čak i da je mentalno lud. Vrhovni sud kaže da su uslovi koji pišu u Ustavu jedini uslovi koji su potrebni da bi se neko kandidovao za predsjednika“, ističe Mazo.

Ti uslovi su minimalni: osoba mora imati najmanje 35 godina, mora biti državljanin i mora da živi u SAD najmanje 14 godina.

Vrhovni sud, kako Mazo kaže, nikada nije direktno razmatrao ova pitanja, ali u slučaju iz 1995. godine, sudije su odbacile pokušaj Arkanzasa da nametne ograničenja mandata svojim američkim senatorima i članovima Predstavničkog doma.

Profesor navodi i da se čini da se ta logika proteže na svaki pokušaj države da proglasi predsjedničkog kandidata nepodobnim iz razloga koji nisu navedeni u Ustavu.

Države mogu da prestupnike isključe iz glasanja za državne i lokalne funkcije, ali ne i federalne, ističe on.

Debs međutim nije jedina ličnost u američkoj istoriji, koja se kandidovala za predsjedničku funkciju iz zatvora.

Teoretičar zavjere Lindon Laruš osam puta se kandidovao za Belu kuću, a jedna od tih kandidatura, 1992. godine, stigla je pošto je odslužio petnaestogodišnju kaznu za prevaru pošte, zavjeru i utaju poreza.

Čak i 2024. godine Amerikanci će, bez obzira na epilog Trampovih procesa, imati istaknutog zatvorenika kao kao kandidata za predsjednika.

Džozef Maldonado-Pasaž, poznatiji kao Džo Egzotik, bivši je čuvar zoološkog vrta i zvezda Netfliksove serije „Kralj tigrova“ , a u februaru je podneo kandidaturu Federalnoj izbornoj komisiji kao predstasvnik libertarijanaca.

Maldonado Pasaž oglasio je da će se trkati za predsjednika, medicinskog centra za savezne zatvorenike u Fort Vortu u Teksasu, gdje služi dvadsetjednogodišnju kaznu zbog niza krivičnih dela trgovine životinjama i zlostavljanja, kao i pokušaja da organizuje ubistvo vlasnice rivalskog zoološkog vrta, Kerol Baskin.

(rt balkan)