Buduće penzije će biti niže
Piše: Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera invalida
Stanovništvo u Evropi stari, pa zemlje sve više troše novca za penzije. Vlade u zemljama Evrope žele da podignu starosnu granicu za odlazak u penziju, pa Engleska zagovara na 68.godina. Više od petine stanovništava EU ima 65 i više godina starosti. Broj osoba u Evropi starijih od 65 godina u 2024.godini, premašuje prvi put broj mađih osoba od 15.godina , i pored velike migracije. Evropi je potrebno još radnika kako bi porezi mogli pokriti troškove javnih penzija. Sada je u Evropi 3 ranika na jednog penzionera , a 2050.godine biće 2 radnika na jednog penzionera. Godišnji trošak za javne penzije iznose 10 odsto domaćeg BDP.a, a u Grčkoj i Italiji je 16 odsto BDP-a.
Neke zemlje Evrope su podigle starosnu grancu za penzionisanje. Francuski radnici se tome demostracijama odupiru, bore se da sačuvaju da i dalje idu u penziju sa 62 godine staža umjesto 64 koliko vlada predlaže. Englesak želi da u 2024.godini produži radni vijek na 68.godina. Žene su se u Britaniji penzionisale od 5-7 godina prije od muškaraca a sada je to izjednačeno.
Holandija je reformisala penzijski sistem koji ne postiže postavljene ciljeve . U NJemačkoj, Belgiji i drugim Evropskim zemljama nema reformi penzijskih sistema. Nema još jasnih stavova o privatnim penzijskim fondovima. Od 2023.godine samo 23 % stanovništva Evrope ima profesionalni penzioni plan, dok je samo 19 % dopunilo državnu penziju privatnom.
Penziona kriza u zadnjoj deceniji je prisutna u Evropi, zbog niskih realnih prihoda penzionih fondova koji nijesu bili imuni da nadmaše inflaciju. To je rezultiralo gubitkom kupovne moći. Nominalni prihodi na privatne penzijione fondove širom svijeta u 2023.godini iznosili su 8 odsto , ali zbog inflacije i korone to je bilo samo 2 odsto realnih prihoda. Inflacija u euro zoni u 2022.godini bila je 10,6 odsto. Privatnni fondovi očito ne daju željene efekte.
ZAPOSLENI KOJI SADA IMAJU PREKO 800 EURA , I ONI SA SREDNJOM ŠKOLOM KOJI IMAJU 600 EURA DO 800 EURA , IMAĆE NIŽI KOEFICIJENT ZA OBRAČUN BUDUĆE PENZIJE.
Zaposleni koji sada imaju neto zaradu preko 800 eura , kao i oni sa srednjom stručnom spremom sa zaradom od 600 do 800 eura, imaće niži koeficijent za obračun buduće penzije., proizilazi iz Zakona koji predlaže Vlada iz Programa „ EVROPA SAD 2“, i onaga što proizilazi iz sadašnjeg Zakona o PIO.
Penzija budućih penzionera zavisi od ličnog koeficiujenta osiguranika , koji se dobija tako što se njegov iznos bruto zarade u toj godini dijeli sa prosječnom bruto zaradom u državi . Ako njegova bruto zarada ostane ista a poveća se državni prosjek bruto zarade , on će imati niži koeficijent za obračun penzije i time i niži iznos penzije u budućnosti.
Vlada je smanjila doprinose sa 20,5 na 10 %, od čega se na teret zaposlenog smanjuje sa 16 na 10 odsto , a ukida dio doprinosa na teret poslodavca od 5,5 odsto , kao i povećanje neto zarade za srednju spremu sa 450 na 600 eura i za višu i visoku spremu sa 450 na 800 eura.
Po Zakonu , bruto zaradu čini neto zarada i svi doperinosi i porezi koji idu na teret zaposlenog ali ne i dažbine na teret poslodavca.
Ovim predlozima iznos bruto zarade ostaće isti za zaposlene koji sada imaju neto zaradu preko 800 eura, kao i one koji sa srednjom stručnom spremom ili rade na tom radnom mjestu , sada imaju neto zaradu 600 do 800 eura. Na te kategorije zaposlenih neće uticati povećanje minimalne zarade, već samo dio doprinisa za PIO postati dio neto zarade , a bruto zarada će ostati ista.
Zbog povećanja minimalne zarada biće povećana prosječna bruto zarada , pa će ove dvije grupe zaposlenih prilikom izračunavanja ličnog koeficijenta osiguranika , odnosno dijeljenja njiove bruto zarade , koja ostaje ista , sa novim većim iznosom prosječne bruto zarade , biti niži ovaj koeficijent odlučujući za obračun buduće penzije.
Sadašnja prosječna plata od 830 eura, bruto zarada je 1.017 eura , to znači da će tom zaposlenom godišnji koeficijent za tu godinu biti „1“ jer je jednak prosječnoj bruto zaradi . Kroz ES 2, njima se povećava neto zarada na 880 eura jer se 5 odsto doprinosa za PIO pretvara u neto zaradu, ali bruto zarada ostaje ista na 1.017 eura.
Po procjeni Vlade , nakon povećanja minimalne zarade , sada će bruto zarada biti 1.180 eura umjesto 1.017 eura. Kada se prosječna zarada tih zaposleni od 1.017 eura podijeli sa prosjekom od 1.180 eura dobija se koeficijent od 0,86, što je za 14 odsto niži koeficijent od „1“. Lični koeficijent se množi sa penzijskim stažom , i tako se dobijaju lični bodovi osiguranika , koji se opet množe sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava , i dobija se konačni iznos penzije. No ,ako se smanjuje lični koeficijent što se po ovoj procjeni dešava , smanjuje se i konačni iznos buduće penzije.
Tako će se lični koeficijenti smanjivati u 2025, 26 ,27, 28…godinu i taj lični koeficijent će biti manji od predhodnih godina i tko se pravi nesklad u tom odnosu između njihove bruto plate i prosječne na nivou Crne Gore. Zaposlenima kojima će se povećati zarade na 600 i 800 eura će time biti povećan njihov godišnji lični koeficijent , za razliku od ovih drugih čije zarade neće biti uvećane u tom istom procentu .
PREDSJEDNIK DRŽAVE MILATOVIĆ UPOZORIO VLADU.
Kazao je da jedan od ključnih elemenata koji određuje visinu nečije penzije jeste godišnji lični koeficijent , koji predstavlja odnos osiguranikove bruto zarade i prosječne bruto zarade. Pitao je zašto Vlada smanjuje visinu penzije budućih penzionera. Za budućue penzionere najveći broj sada zaposlenih naših građana penzije će biti manje.
Sistem međugeneracijske solidarnosti predstavlja jedan od najosetljivijih i najsloženijih ekonomsko- socijalnih mehanizama. Svaka nepromišljena odluka može izazvati nesagledive posledice po buduće penzionere.
Vlada je reagovala i kazala da visina doprinosa ne određuje visinu penzije , pa je jasno da do umanjenja penzije neće doći u narednom periodu.
Vlada je kazala da Milatović ne govori istinu , ali nijesu negirali to što je kazao.
Penzioneri su protiv smanjivanja doprinosa za Fond PIO, Penzioneri pripremaju javno reagovanje u septemru , tražeći od Vlade da ne donosi jednostrane štetne odluke po penzionere. U tom pravcu je MMF, Svjetska banka i Evropska komisija ultimativno što kako nije do sada upozorila Vladu Crne Gore da ne smanjuje doprinose za Fond PIO, jer će izazvati dalekosežne trajne posledice po penzionere. Pa ni ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje nije dalo pozitivne već negativne efekte.
Dvije minimalne zarade su neodržive, jer MOR i evropske direktive poznaju samo jednu minimalnu zaradu.
Reforma penzijskog sistema je izazov za svaku državu i Valdu. Na tom pitanju se lome koplja brojnih politika. Reforme se rade po deset i više godina. Tražimo javnu raspravu o Zakonu o PIO i o reformi PIO, gdje se moraju uključiti brojni subjekti. To je daleko složenije i bolno pitanje za svaku Valdu pa i za Valdu CG.
(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrikama „Drugi pišu“ i „Kolumne“ nisu nužno i stavovi redakcije portala „Borba“)