Broj napada na ljekare ponovo u porastu
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić ukazuje da je broj napada na ljekare ponovo u porastu i da smo se brisanjem člana zakona kojim se to tretiralo kao krivično djelo, a što je bio korak naprijed, vratili tri nazad.
Kako je istakla Popović Samardžić, Sindikat je još 2020. u saradnji sa tada poslanicom Brankom Bošnjak uspio da unese u Krivični zakon, da se napad na ljekare na radnom mjestu, tretira kao krivično djelo.
„Došlo je do izmjena tog zakona u čemu nijesmo učestvovali, niti su nas iz Ministarstva pravde informisali o toj izmjeni ili konsultovali što je bilo za očekivati. Tako da je to stupilo na snagu krajem decembra 2023, a mi smo toga postali svjesni u januarau naredne godine i ćutali smo svjesno da se ne pročuje da taj član više ne postoji, jer od trenutka kada je bio uveden dok se saznalo da ga više nema imali smo drugačiju atmosferu u odosnu na prethodni period kada su napadi na ljekare bili učestali“, objašnjava Popović Samardžić.
Od kako je to objelodanjeno, kako dodaje, od tada imaju povećan broj prijava kolega. Povećan je broj i fizičkih i verbalnih napada ali i stvaranja tenzija koje ugrožavaju koncentrisanost ljekara u radu.
„I ovaj slučaj u Nikšiću gdje je napadnuta mlada ljekarka lijepog karakera, u trenutku kada je pokušavala da da kiseonik pacijentu. Razumijemo da su nezadovoljni pacijenti i da su postali netolerantni i sa manjim stepenom povjerenja u sve institucije, ali izmjena tog zakona dovela je do toga da se ovi slučajevi ponovo u porastu. To nije rješenje, jer na ovaj način se izbacuje iz rada ljekar koji treba tog dana da pruži pomoć velikom broju pacijenta. Ja sam pitala gospodu iz Ministarstva pravde da li bi oni voljeli da ih liječi ljekar koji je pet minuta prije toga dobio lakšu tjelesku povredu. Jer oni se pozivaju na članove zakona o težini povreda, pa ako vas vrijeđa i ošamari to je laksa povreda, ali da li takva osoba može da donosi racionalne odluke i da li bi takvog ljekara htjeli da imaju“, kazala je Popović Samardžić.
Istakla je da se krenulo i u izmijene Zakona o zaradama u javnom sektoru. Ta izmjena još nije napravljena i Ministarstvo finansija je bilo fer i upoznalo Sindikat sa radnom verzijom. U njoj više ne postoje ljekari, profesori koji su bili dio tog zakona i 2020.
Objasnili su zašto su te izmjene otrebne jer se desila dikriminacija u odnosu na druhe zapoelne u javnom sektoru, ali te izmjene nijesu dobre.
„Predlog je da se zarade ljekara definišu ili kroz GKU ili uredbom Vlade što je za nas neprihvatljivo. Sedam godina smo radili i pregovarali i nije bilo uspjeha i kada smo promijenili stategiju to je urodilo plodom, a ovo nas ponovo vrača unazad. Menadžeri mnogih zdravstvenih ustanova su nam kazali da bez ovako postavljenih uslova za zarade ne bi mogli da organizuju posao“, kazala je Popović Samardžić.
To će, kaže ona, uticati i na odliv kadra.
„Prema statistici Instituta za javno zdravlje za 2021. i 2022. broj medicinskih sestara raste za šest odsto, nemedicinskog za 8, a trebalo bi ga smanjivati, dok je ljekara smanjen za jedan odsto. Dakle u padu je. Kao država moramo da napravimo stategiju kojom ćemo da obezbijedimo održivost rada ydravstvenih ustanova. Činjenica je da svaki četvrti ljekar u Crnoj Gori ima preko 55 godina, što znači da za svakog morate već sada da obezbijedite specijalizaciju i mogućnost da oni prenesu svoje znanje na mlade kolege. Tako da donošenje odluka ad hoc u tom pogledu nije dobro“, naglašava Popović Samardžić.
(RTCG)