Predsjednica Ustavnog odbora i poslanica NSD-a Jelena Božović prokomentarisala je za Borbu prošlonedjeljno ponašanje opozicije na Ustavnom odboru ali i njihovu blokadu Skupštine Crne Gore.
Božovićeva je u razgovoru za naš portal kazala da je DPS je jedini koji u ovom slučaju krši Ustav a u tome učestvuju i pojedine sudije Ustavnog suda koje su odbile da na vrijeme obavijeste Ustavni odbor da su se stekli uslovi za penziju.
„Član 154 stav 1 Ustava jasno propisuje: Predsjedniku ili sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži, ako ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Zakon o radu predviđa da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66 godina života. Funkcija sudiji Đuranović prestala je zbog navršenih 65 godina života i 40 godina staža, čime je ispunila uslove za starosnu penziju i te uslove propisuje Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju“, kazala je Božovićeva našem portalu.
Ona je dodala da sudijama Ustavnog suda prestaje funkcija sudije, a ne radni odnos, i tu je sva suština priče.
„Ustavni sud nije donio odluku da određene sudije stiču uslove za starosnu penziju i nije o tome blagovremeno obavijestio Skupštinu i Ustavni odbor, iz razloga što sudije različito tumače zakon kada se radi o njihovim pravima i obavezama u odnosu na prava i obaveze građana, pa bi da samovoljno odlučuju o tome po kom zakonu bi trebalo da idu u penziju. Ustavni sud takvu odluku nije mogao da donese većinom glasova, jer u glasanju učestvuje troje sudija koji su stekli uslove za prestanak funkcije i koji očito imaju namjeru da što duže ostanu na tom mjestu, suprotno zakonu. Odluka koju je donio Ustavni odbor donijeta je u skladu sa Ustavom i zakonom. Tom odlukom se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog nastupanja ustavom i zakonom propisanih uslova za prestanak funkcije i sticanja uslova za starosnu penziju. Ustavni odbor je postupio zakonito, jer je Ustavni sud mogao samovoljno da nikad ne obavijesti skupštinu o tome da je određeni sudija stekao uslove za starosnu penziju. Ako neće Ustavni sud da štiti Ustav i zakon, koji treba da se jednako primenjuje na sve građane, pa i na sudije Ustavnog suda, pozvana je skupština kao najvažniji organ da to učini i tako zaštiti ustavni poredak“, podvukla je Božovićeva za Borbu.
Borba: Predsjedavali ste Ustavnim odborom kada je Demokratska partija socijalista pokušala da ometa Vaš rad, bacivši dimnu bombu u skupštinskoj sali. Kako komentarišete ovaj propali performans opozicije, imavši u vidu da ste ipak uspjeli da izglasate prestanak mandata sutkinji Đuranović?
Imali smo na djelu neprimjereno i bahato ponašanje opozicije. Od samog početka rada sjednice Ustavnog odbora. Prije svega na sjednicu su došli svi poslanici opozicije bez prethodne najave. Ja sam to prihvatila sa namjerom da čujemo sve zainteresovane, međutim od samog početka je krenulo ometanje rada odbora, vrijeđanja, prijetnje da ćemo završiti u zatvoru i galama.
Na kraju su krenuli da čupaju kablove iz mikrofona i bacili su dimnu bombu kako bi prekinuli sjednicu Ustavnog odbora. I pored takvih uslova sjednica je završena tako što je Ustavni odbor glasao za zaključke sjednice, a to je da je sutkinja Đuranović stekla uslove za starosnu penziju po osnovu Zakona o PIO-u i Ustava Crne Gore član 154.
Takođe izglasan je i zaključak da će od 23. decembra biti raspisan javni poziv za izbor 2 sudija Ustavnog suda i dopis Predsjendiku države kojim ga obavještavamo o još dvoje sudija Ustavnog suda koji su stekli uslov za penziju, a čiji izbor je u njegovoj nadležnosti.
BORBA: Kako doživljavate činjenicu da se nije oglasila niti jedna NVO organizacija da stane u Vašu zaštitu, kao što po običaju i rade? Svakako je udar na jednu ženu bio u pitanju…
Ta tema je u Crnoj Gori toliko ispolitizovana da ne želim u tome da učestvujem, ali ni tu temu da zloupotrebljavam. Brojne organizacije, i političke i NVOa ali i mediji na to nažalost pristaju i potpuno obesmišljavaju stvarna i iskrena nastojanja da se nasilju nad ženama u politici i uženama na javnim funkcijama istinski stane na put. Jedinstven stav svih ženskih organizacija, NVO, političarki i medija uvijek treba principijelno da bude jasan: stop nasilju nad ženama, nad svim ženama. Međutim, na djelu imamo političku zloupotrebu te teme. To se pokazalo u brojnim slučajevima do sada, a eklatantan primjer je napad na direktoricu Biljanu Vučurović. Umjesto da fokus bude na nasilju jednog profesora nad bivšom učenicom škole, umjesto da to bude tema, fokus je potpuno usmjeren na zahtjev da se smijeni direktorica i svi su nažalost zaboravili povod koji je podigao prašinu u javnosti. Žrtva nije zaštićena, a dobili smo još jednu žrtvu nasilja, opet ženu, a to je Biljana Vučurović.
Što se tiče nasilja u Ustavnom odboru ne bih komentarisala. Javnost neka sudi. Svi su vidjeli šta se desilo. Možda bi neko ustuknuo, ja se ne plašim ni DPS ni njihovih prijetnji. Politika DPS je štetna za Crnu Goru, decenijama je trajalo to uništavanje države od strane DPS i došlo je vrijeme da se oslobađamo od te politike.
„Suijama Ustavnog suda prestaje funkcija sudije, a ne radni odnos – tu je sva suština priče“
Borba: Šta ste u stvari Vi uradili na odboru a oko čega se opozicija buni? Je li postojalo ikakvih osnova za onakvu reakciju opozicije?
Član 154 stav 1 Ustava jasno propisuje: Predsjedniku ili sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži, ako ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Zakon o radu predviđa da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66 godina života. Funkcija sudiji Đuranović prestala je zbog navršenih 65 godina života i 40 godina staža, čime je ispunila uslove za starosnu penziju i te uslove propisuje Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Dakle, sudijama Ustavnog suda prestaje funkcija sudije, a ne radni odnos, i tu je sva suština priče. Ustavni sud nije donio odluku da određene sudije stiču uslove za starosnu penziju i nije o tome blagovremeno obavijestio Skupštinu i Ustavni odbor, iz razloga što sudije različito tumače zakon kada se radi o njihovim pravima i obavezama u odnosu na prava i obaveze građana, pa bi da samovoljno odlučuju o tome po kom zakonu bi trebalo da idu u penziju. Ustavni sud takvu odluku nije mogao da donese većinom glasova, jer u glasanju učestvuje troje sudija koji su stekli uslove za prestanak funkcije i koji očito imaju namjeru da što duže ostanu na tom mjestu, suprotno zakonu. Odluka koju je donio Ustavni odbor donijeta je u skladu sa Ustavom i zakonom. Tom odlukom se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog nastupanja ustavom i zakonom propisanih uslova za prestanak funkcije i sticanja uslova za starosnu penziju. Ustavni odbor je postupio zakonito, jer je Ustavni sud mogao samovoljno da nikad ne obavijesti skupštinu o tome da je određeni sudija stekao uslove za starosnu penziju.
Ako neće Ustavni sud da štiti Ustav i zakon, koji treba da se jednako primenjuje na sve građane, pa i na sudije Ustavnog suda, pozvana je skupština kao najvažniji organ da to učini i tako zaštiti ustavni poredak.
Borba: Čitajući reagovanje bivše Ustavne sutkinje Đuranović, a koja je inače otvoreno priznala da je imala člansku kartu DPS-a, otvoreno se stiče utisak da je bila pristrasna i prilikom sudskih odlučivanja. Može li neko takav uopšte biti sudija Ustavnog suda?
U vrijeme Demokratske partije socijalista članska karta i bezrezervna lojalnost DPS bila je ulaznica za sve druge funkcije. Sutkinja Đuranović je sama priznala da od 2017. godine ima člansku kartu DPS. Grčevita borba DPS za osanak sutkinje Đuranović na mjesto sutkinje ustavnog suda ima političku pozadinu sa ciljem da sačuvaju sudije po cijenu kršenja Ustava i zakona.
DPS je jedini koji krši Ustav i zakone u ovom slučaju, a u tome učestvuju i pojedine sudije Ustavnog suda koje su odbile da na vrijeme obavijeste Ustavni odbor da su stekli uslove za penziju. To sve dovodi u pitanje djelovanje pojedinih sudija Ustavnog suda koje je neustavno jer sudije odlučuju da sami sebi određuju kad će steći uslov za penuziju, te se može desiti da na taj način tu ostanu doživotno.
Borba: Zbog čega se GP URA svrstala uz DPS u ovom procesu kada su podržali penzionisanje sudije Draškovića 2021. godine, a kada je bila gotovo istovjetna situacija?
URA se opredijelila za saradnju sa DPS još 2022. godine kad su odlučili da uz manjisnku podršku DPS formiraju vladu. Njihovo političko djelovanje apsolutno je vezano za Demokratsku partiju socijalista jer vidimo da po svim političkim pitanjima nastupaju zajedno i dijele isto mišljenje. 2021. godine Ura je tražila i glasala za penzionisanje sudije Dragoljuba Draškovića po istom zakonu io PIU po kom su i danas sudije stekle uslove za penziju. Danas potpuno neprincipoijelno nastupaju osporavajući čak i sopstvene odluke iz 2021. godine. Ura ima priliku da bude uz parlamentarnu većinu i da u Podgorici formira vlast zajedno sa nama. Ako žele sa DPS i dalje, to je njihov izbor samo neće daleko da doguraju.
Borba: Kako komentarišete činjenicu da opozicija dovodi sebe u tu poziciju da može da odlučuje ko može ući u Skupštinu, dom svih građana, a ko ne? Zamislimo da se ovo dešavalo prije 2020 godine a da su u ovoj ulozi bili poslanici DF-a. Kako bi tada vladajući DPS reagovao?
U vrijeme DPS poslanici opozicije za ovakvo postupanje kakvo je imao DPS na odboru bili bi uz pomoć obezbeđenja silom izbačeni van. Predsjednik skupštine u slučaju DPS ne želi da primjenjuje silu, ni na nasilje da odgovara nasiljem, iako mu to poslovnik a i zakon omogućava. Međutim, nećemo ni dozvoliti da nas niko maltretira i ugoržava bezbjednost, uznemirava i fizičke nasrće na nas.
Prema opoziciji niko nije krenuo fizički da se obračunava, u skupštini su im data sva prava, a zloupotrebom poslovnika koju opozicija svakodnevno demosntrira imaju priliku svi da kažu svoje mišljenje i iskažu svoj stav. Međutim, nasilje im se neće više tolerisati.
Danas se raspisuje oglas za dvoje sudija Ustavnog suda
Borba: Na kraju, kako vidite izlaz iz ove očito od strane opozicije iskonstruisane krize?
Ustavni sud nije u blokadi. U ustavnom sudu trenutno se nalazi 5 od 7 sudija. Iako je još dvoje sudija steklo uslove za prestanak funkcije, dalje postupanje i raspisivanje poziva su u nadležnosti predsjednika države. Što se tiče Ustavnog odbora, od 23. decembra biće raspisan oglas za 2 sudija Ustavnog suda. Javni poziv će trajati 30 dana, nakon sprovedene procedure u skupštini će biti izglasano još dvoje sudija. Za to postoji u skupštini potrebna većina. Naš cilj je da imamo nezavisne i funkcionalne institucije, deblokiran, ustavan i zakonit Ustavni sud.
