Bošnjački član predsjedništva: Ništa mi ne otimamo – Sva imovina Srpske je imovina BiH
Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nastavio je stopama svojih prethodnika.
On je reagovao na izjave Milorada Dodika koji je poručio da je Srpska spremna da izađe iz Bosne i Hercegovine ako joj pokušaju oteti imovinu. Predsjednik Srpske oglasio se povodom bure oko Zakona o nepokretnoj imovini RS, kojeg je suspendovao Ustavni sud BiH, kao i Kristijan Šmit.
Bećirović, je osporavajući ovaj zakon, prvo iznio „svoje viđenje“ kao je nastala država BiH.
„Dodik bi morao naučiti da „Zemlju Bosnu“ u pisanim istorijskim izvorima spominju najveći srednjovjekovni vladari još u 10. vijeku. Od tada do danas, gotovo da nema nijedne istorijske mape jugoistočne Evrope a da na njoj nema naše države pod imenom Bosna ili Bosna i Hercegovina. U avnojevskoj Jugoslaviji ona je bila ravnopravna republika sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom i Makedonijom, a od 1992. je punopravna članica Ujedinjenih nacija. Kontinuitet države Bosne i Hercegovine potvrđen je i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Za razliku od države Bosne i Hercegovine, entiteti kao administrativno-teritorijalne jedinice u državi postoje od novembra 1995. godine. Stavljati u isti rang entitete sa državom Bosnom i Hercegovinom je nemoguće”, kaže Bećirović.
Rekao je i da BiH ne može da otima imovinu entitetima, jer je to njena imovina!?
„Država Bosna i Hercegovina i državni organi naše zemlje nemaju potrebu da bilo kome šta otimaju. Ni logički, niti pravno država Bosna i Hercegovina ne može otimati ono što joj pripada prema međunarodnom i domaćem pravu. To je nemoguće učiniti u bilo kojoj državi na svijetu”, smatra Bećirović.
Dalje se poziva na sramote odluke Ustavnog suda BiH na štetu Srpske.
„U opisu državne imovine koju je dao Ustavni sud BiH jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti. Državna imovina je i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i regulisanje državne imovine njena isključiva nadležnost”.