Borelj: Bezbjednost Ukrajine je i naša bezbjednost

Šef diolomatije EU Žozep Borelj kaže da će EU nastaviti da se drži „dvostrukog kolosijeka“, diplomatije i odvraćanja, kada je riječ o ukrajinskoj krizi.

U svom posljednjem blogu, Borelj navodi da Rusija nastavlja gomilanje vojske na garanici sa Ukrajinom, uključujući i pripreme za vojne vježbe u Bjelorusiji i pomorske vježbe unutra Rusije, a da je EU jedinstvena u stavu da se suprotstavi pokušaju Moskve da, kako je rekao, ponovo stvori linije podjela u Evropi.

– Oni vraćaju sjećanja na ‘sfere uticaja’, koje ne pripadaju 21. vijeku. Ne možemo i nećemo to prihvatiti. Suočeni sa ovim izazovima, naše jedinstvo je naša glavna snaga i to svi razumiju u EU“ – napisao je Borelj.

On navodi da je EU „dio šireg, višeslojnog skupa diplomatskih diskusija“ i da blisko sarađuje i sa SAD i NATO kada je riječ o koracima za rješavanje bezbjednosne krize na istoku Evrope.

Ukrajina je naš partner i susjed, a bezbjednost Ukrajine je i naša bezbjednost – konstatuje Borelj.

Šef diplomatije EU dodaje da su u okviru tijesne transatlantske koordinacije, SAD i NATO poslali svoje pismene odgovore na ruske zahtjeve u kojima se ponavlja zabrinutost zbog ruskih akcija koje podrivaju evropsku bezbjednost i iznose predlozi za oblasti u kojima je moguće naći zajedničku jezik.

– Pozdravljam predloge SAD i NATO, oni imaju potencijal, ako se o njima pregovara u dobroj namjeri, da unaprijede bezbjednost u Evropi, a istovremeno se bave i ruskim zabrinutostima kroz recipročne obaveze. U ovim odgovorima se ističe da SAD, NATO i EU preferiraju diplomatiju i da smo spremni da napredujemo ako Rusija deeskalira agresiju na Ukrajinu i pristupi razgovorima o bezbjednosti u Evropi na uravnotežen i recipročan način – piše u tekstu bloga koji potpisuje Žozep Borelj.

On ocjenjuje da u ovim trenucima „Rusija vodi rat nerava“, a da EU “mora da zadrži svoje“ i insistira na diplomatiji.

– Moramo biti spremni za slučaj da diplomatija ne uspije. Razmatramo sve opcije i scenarije, uključujući rad sa partnerima, poput SAD, Katara i Azerbejdzana, po pitanju snabdijevanja gasom u slučaju da Rusija odluči da smanji ili zaustavi isporuke – navodi Borelj.

On nagalšava da se razmatraju i mjere koje bi nanele „velike troškove ruskoj ekonomiji i finansijskom sistemu“, uključujući i „kontrolu izvoza prozvoda potrebnih Rusiji da ispuni svoje strateške ambicije“.