Bol u jetri nije bezazlen: Evo koji simptomi ukazuju na ozbiljan problem

Šta uzrokuje bol u jetri?

Jetra je najveći unutrašnji organ u tijelu i učestvuje u više od 500 ključnih funkcija, među kojima su razgradnja šećera, masti i proteina, detoksikacija štetnih supstanci i proizvodnja žuči. Kada je jetra oštećena bilo kojim faktorom, njena funkcija slabi, što može dovesti do bola.

Bol u predjelu jetre ne mora uvijek značiti jedno konkretno oboljenje, već može biti posljedica različitih stanja, kao što su:

Virusni hepatitis

Upala jetre izazvana virusima hepatitisa A, B ili C. Osim bola u predjelu jetre, česti su i žutica (žutilo kože i beonjača), mučnina, povraćanje, umor, tamna mokraća i gubitak apetita.

Alkoholni hepatitis

Nastaje usljed dugotrajnog i prekomjernog konzumiranja alkohola, koji oštećuje ćelije jetre. Bol može trajati duže vrijeme, a često su prisutni i blago povišena temperatura, umor, mučnina i smanjen apetit.

Masna jetra (steatoza jetre)

Masna jetra nastaje kada se u jetri nagomilava više masti nego što je normalno. Češća je kod osoba sa gojaznošću, dijabetesom ili kod onih koji se nezdravo hrane. Masna jetra se često otkriva kasno jer nema izraženih simptoma, već se uglavnom dijagnostikuje ultrazvukom.

Ipak, može izazvati tup, uporan bol u gornjem desnom dijelu stomaka, praćen umorom i gubitkom apetita. Dobra vijest je da se stanje može poboljšati promjenom ishrane i smanjenjem tjelesne težine.

Fitz-Hugh-Curtisov sindrom

Ovo je rijetka komplikacija zapaljenskih bolesti male karlice, uglavnom kod žena. Dolazi do zapaljenja ovojnice jetre, što može izazvati nagao i jak bol u desnom dijelu stomaka, koji se pojačava pri kašljanju, kijanju, dubokom disanju ili promjeni položaja. Bol se može širiti ka desnom ramenu, uz povišenu temperaturu, drhtavicu i mučninu.

Apsces jetre

Nastaje usljed bakterijskih ili parazitskih infekcija i podrazumijeva stvaranje gnojnih šupljina u jetri. Izaziva jak bol u gornjem desnom dijelu stomaka, koji se pojačava na pritisak, uz temperaturu i drhtavicu. Zahteva hitno liječenje.

Ciste jetre

Najčešće su benigne i ispunjene tečnošću. Ako porastu, mogu izazvati nelagodnost ili bol, a u rijetkim slučajevima pucanje ciste može dovesti do naglog i intenzivnog bola.

Budd–Chiari sindrom

Rijetko oboljenje kod kojeg dolazi do suženja ili zapušenja vena koje odvode krv iz jetre. Može izazvati uvećanje jetre, bol i nakupljanje krvi, što zahtijeva medicinsko liječenje.

Tromboza jetrenih vena

Kada krvni ugrušak blokira jetrene vene, može se javiti iznenadan bol u gornjem desnom dijelu stomaka, nadimanje, povišena temperatura i žutica.

Kamen u žučnoj kesi

Žučna kesa se nalazi ispod jetre, pa kamen ili upala žučne kese mogu izazvati bol koji se često pogrešno tumači kao bol u jetri. Bol se može širiti ka desnom ramenu ili između lopatica, često uz temperaturu i žuticu.

Povrede jetre

Padovi, saobraćajne nezgode ili drugi udarci mogu oštetiti jetru i izazvati bol koji se širi ka desnom ramenu.

Rak jetre

U ranim fazama rak jetre često nema izraženih simptoma. Bol se obično javlja tek u uznapredovaloj fazi bolesti i može se širiti od stomaka ka ramenima. Prate ga gubitak apetita, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, mučnina, nadutost, svrab i žutica.

Gdje se najčešće javlja bol?

Jetra se nalazi u desnom gornjem dijelu stomaka, ispod rebara, ali se dijelom prostire i ka sredini trbuha. Bol se najčešće osjeća u gornjem desnom kvadrantu, ali se može širiti ka desnoj lopatici, leđima ili sredini stomaka, zbog čega se ponekad miješa sa bolom u želucu.

Bol može biti tup, pritisak ili pulsirajući, a u težim slučajevima i veoma jak. Često je praćen i drugim znakovima oboljenja jetre, kao što su:

• tamna mokraća i svijetla stolica

• žutilo kože i očiju

• nadimanje, gubitak apetita, netolerancija masne hrane

• otoci nogu i zglobova

• hronični umor

• svrab kože

• sklonost ka krvarenju i modricama

Šta uraditi ako osjećate bol u jetri?

Ako je bol blag i bez izraženih simptoma, preporučuje se:

• unos dovoljne količine tečnosti (oko 1,5–2 litra dnevno)

• izbjegavanje masne i pržene hrane

• smanjenje unosa šećera i fruktoze

• redovna fizička aktivnost i kontrola tjelesne težine

• izbjegavanje alkohola i lijekova koji opterećuju jetru, osim ako nisu neophodni

Lijekovi se uzimaju u zavisnosti od uzroka – kod infekcija mogu biti potrebni antivirotici ili antibiotici, dok se u blažim slučajevima preporučuje dijetetski režim i podrška funkciji jetre.

Kada je neophodno da se javite ljekaru?

Odmah se javite ljekaru ako imate:

• jak bol u jetri koji ne prolazi

• žutilo kože ili očiju

• povišenu temperaturu i drhtavicu

• tamnu mokraću

• mučninu, gubitak apetita i probleme sa varenjem

Jetra ima izuzetnu sposobnost regeneracije, zbog čega simptomi često mogu biti blagi ili nejasni. Upravo zato je važno na vrijeme prepoznati signale koje tijelo šalje.

(Kurir.rs)