Bojana Ćirović vodi hajku protiv bivše ministarke Vesne Bratić zbog 300.000, a sama oštetila državu za 7 miliona evra?

Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore Bojana Ćirović dospjela je u žižu interesovanja crnogorske javnosti nakon što je obznanjeno da je podnijela krivičnu prijavu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, zbog kako tvrdi, nezakonite smjene DPS-SD-BS direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u zemlji.

Ćirović se tim činom pridružila politički motivisanoj hajki koju vode istaknuti akteri bivšeg Đukanovićevog režima protiv nekadašnje ministarke Vesne Bratić, jedino na taj način okupirajući pažnju javnosti, koja za sve vrijeme njenog mandata nema bilo kakvu predstavu postojanja fukncije koju pomenuta zaštitnica obavlja.

Zanimljivo je da je Ćirović u prethodnom periodu bila nijema na sva nepočinstva zauvijek poslatog u prošlost režima DPS-a i satelita, i nije našla za shodno da se angažuje i stane u zaštitu države od brojnih nepočinstava koji su istoj načinili DPS-SD-BS funkcioneri i to u višemilionskim iznosima kroz dobro poznate afere „Petlja“, „Limenka“, „Telekom“… Koliko je licemjerna namjera Zaštitnice imovinskih prava Crne Gore, govori činjenica da je protiv nje podnijeta krivična prijava u kojoj se sumnjiči da je državu oštetila za 7 miliona evra.

SDT-u stigla prijava protiv Ćirović zbog sumnje da je oštetila državu za 7.000.000 evra

Podsjetimo, na adresu Specijalnog državnog tužilaštva stigla je anonimna prijava protiv Bojane Ćirović, zaštitnice imovinskih prava Crne Gore, saznao je nedavno IN4S.

Krivična prijava, je podnijeta shodno Zakonu o krivičnom postupku, Krivičnom zakoniku Crne Gore i Zakonu o specijalnom tužilaštvu, a pored Ćirović, njome su obuhvaćena i dva NN lica – jedan iz organa državne uprave, a drugi iz reda advokata.

U obrazloženju prijave ističe se da je od 2021. godine, odnosno imenovanja prijavljenje Bojane Ćirović na funkciju Zaštitnice imovinskih prava Crne Gore, pričinjena šteta budžetu Crne Gore zbog, kako je rečeno, iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i nevršenjem svoje službene dužnosti, i to na način što kao Zaštitinica imovinskih prava Crne Gore u toku postupaka koje je vodila pred nadležnim sudovima nije preduzimala sve radnje koje je po zakonu imala pravo ili bila dužna da preduzima, kao što je predlaganje saslušanja stranaka i svjedoka, čime je doprinijela da se usvoje tužbeni zahtjeva u predmetima u kojima je postupala i na taj način onemogućila sud da utvrdi činjenično stanje, što je dovelo do gubljenja sudskih postupaka i stvaranja troškova postupka većih od 7 miliona evra, koliko je oštećen budžet, čime je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. i Krivičnog zakonika.

Takođe, Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore je, stoji u prijavi, dužna da preduzme sve radnje u svim postupcima pred sudovima kako bi se utvrdila istina, a prije svega kako bi došla do uspjeha u sporu.

„Međutim, od momenta imenovanja na tu poziciju Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore je svojim postupanjem doprinijela da država izgubi 7 miliona evra na ime sudskih troškova u postupcima koje je ona vodila. Iznos iz prethodnog stava je iznijela u svom medijskom nastupu Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore – da je Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore postupala nezakonito i sa umišljajem dovoljan je primjer sa kojim smo detaljno upoznati iz medija, a odnosi se na smjenu direktora škola. Naime, Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore u medijima više od 6 mjeseci unazad ukazuje da će da izgubi predmete koje vodi? Dalje, u toku postupka, kako je objavljeno, ni u jednom postupku nije predložila da se u svojstvu svjedoka sasluša kabinet tadašnjeg Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Zaštitnica imovinskih prava Crne Gore uopšte nije upoznata na koji način je došlo do smjene direktora, kako se sprovode interni postupci u Ministarstvu, i na osnovu čega je nešto urađeno. Da stvar bude još gora, Zaštinica odlučuje da prizna tužbene zahtjeve u ovom slučaju, koji sada podsjeća na slučaj „Plantaže“ kada je priznat tužbeni zahtjev. Zašto Zaštitnica to nije uradila u svim slučajevima nego je izgubila 7 miliona evra troškova, koje će ona biti dužna da vrati u budžet. Stoga je neophodno izvršiti uvid u sve spise koje je Zaštitnica izgubila, provjeriti da li je preduzela sve radnje koje joj zakon nalaže, a siguran sam da nije, i da se obaveže da iznos za koji je oštetila budžet vrati“, ističe se u tekstu krivične prijave.

Očigledno, ističe podnosilac prijave, ovakvim postupanjem je Ćirović ostvarila korist za sebe, jer je to jedini motiv da neko namjerno gubi predmet kao što je ona učinila, ili da priznaje tužbene zahtjeve. Posebno je čudna njena selektivnost u postupanju, što ukazuje na činjenicu da je imala tačno određene interese u određnim predmetima.

Javnost se s pravom pita, koliki kredibilitet u obavljanju svoje funkcije može imati osoba nad kojom visi krivična odgovornost za višemilionsku štetu nanijetu državi i kako neko pod ovakvim optužbama može objektivno zastupati interese iste.