Bocan Harčenko: Rusija će odgovoriti na revizionistički odnos Zapada prema istoriji
Cilj rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, koju je nedavno na predlog Rusije usvojio Treći komitet Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, jeste da usmjeri zemlje ka zajedničkom suprotstavljanju širenju opasnih ideja o superiornosti jednih nacija nad drugima, naveo je ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko u autorskom tekstu za „Večernje novosti“.
„Aktuelnost ovog nacrta, nažalost, potvrđuje se činjenicom da cinična kampanja falsifikovanja istorije i preoblikovanja javne svijesti iz godine u godinu dobija samo na zamahu. Štaviše, ove godine, svet je bio svjedok događaja bez presedana, javnog odavanja počasti ukrajinskom nacisti, bivšem dobrovoljcu SS divizije ‘Galicija’ u kanadskom parlamentu“, podsjetio je Harčenko.
Takve ideje su, između ostalog, dovele i do katastrofe Drugog svjetskog rata.
Cilj rezolucije je, smatra ruski ambasador, da sačuva uspomenu na grandioznu pobjedu zemalja antihitlerovske koalicije nad okrutnim neprijateljem, koja je spasla narode Evrope i cijelog svijeta od istrebljenja i ropstva.
Bocan Harčenko ističe da je prilikom razmatranja ruske inicijative otkriven pravi odnos država prema najvažnijim zadacima.
„Ogromna većina zemalja članica svjetske organizacije – uključujući i Srbiju – tradicionalno podržava nacrt. Države tzv. kolektivnog Zapada, koje su u manjini, 2022. i 2023. godine istupaju protiv, nastavljajući sa revizijom rezultata Drugog svjetskog rata, koji su utvrđeni u Povelji UN, Povelji i presudi Nirnberškog tribunala, kao i presudi Međunarodnog vojnog suda za Daleki istok“, navodi on.
Značajnu zabrinutost, prema njegovom mišljenju, izaziva i negativan stav nekadašnjih prestonica Osovine – Berlina, Rima i Tokija, koji, prema njegovim rečima, dovodi u sumnju iskrenost njihovih izjava o tome da su svjesni svoje krivice za otpočinjanje najkrvavijeg sukoba u istoriji čovječanstva.
U Srbiji se, kaže, ruska osjećanja o ovoj temi razumiju i dijele.
„Srpski narod je na svojim ramenima ponio teret Drugog svjetskog rata, po cijenu ogromnih žrtava i gubitaka. Stradao je od brutalne NATO agresije 1999. godine u kou su bile direktno uključene Njemačka i Italija. Suočio se sa pokušajima albanskih radikala na Kosovu da veličaju nacističke saradnike, prezrivim odnosom Prištine prema sjećanju na srpske junake pale u bitkama Prvog svjetskog rata (najnoviji primjer je varvarsko skrnavljenje spomen-obilježja na pravoslavnom groblju u Prištini, na inicijativu tzv. ambasadora Francuske i Njemačke)“, podsjetio je ruski ambasador.
On srpsku javnost uvjerava da ovakvi revizionistički pristupi Zapada neće ostati bez adekvatnog odgovora.
„Kao stalna članica SB UN, svesna svoje posebne uloge u održavanju međunarodnog mira i bezbjednosti, Rusija će uzeti u obzir rezultate glasanja o rezoluciji o borbi protiv glorifikacije nacizma prilikom razmatranja kandidature za nove članove SB UN, u kontekstu rasprava o njegovom proširenju“, naglašava Bocan Harčenko.