Bil Gejts: Počelo je doba vještačke inteligencije
Vještačka inteligencija je jedan od najvažnijih tehnoloških proboja u modernoj istoriji, u rangu sa stvaranjem mikroprocesora, personalnih računara, interneta i mobilnog telefona, piše Bil Gejts u svom blogu naslovljenom: „Počelo je doba vještačke inteligencije“.
Osnivač „Majkrosofta“ odlučio je da napiše poduži blog tekst u trenutku kada se zahuktava trka na polju vještačke inteligencije (AI) i kada se tehnološke kompanije utrkuju da na tržište izbace svoje četbotove.
Gejts je već ranije govorio o tome da je uzbuđen za budućnost koju će donijeti vještačka inteligencija, ponajviše zbog toga koliko bi mogla da olakša život ljudima, unaprijedi obrazovanje i medicinu.
Milijarder je sada, takođe, istakao da dijeli zabrinutost oko vještačke inteligencije, uključujući i rizik da bi ljudi mogli da je koriste na brojne negativne načine, kao i na mogućnost superinteligentne AI, koja bi sa napretkom tehnologije mogla da uspostavi sopstvene ciljeve.
U svom blogu, Gejts na sedam stranica elaborira ideje i misli o tome kako AI može da se koristi kako bi povećala produktivnost ljudi, ali i pomogao u ispravljanju nejednakosti na poslu, u zdravstvu i obrazovanju.
Na radnom mjestu, vještačka inteligencija mogla bi da bude korišćena kao „digitalni lični pomoćnik“ da poboljša produktivnost zaposlenih. Integrisana u digitalna radna oruđa, poput Majkrosoft ofisa, mogla bi da pomogne u pisanju imejlova i komunikaciji.
Lični pomoćnici na bazi vještačke inteligencije, opremljeni ogromnim znanjem o kompaniji i industriji, mogli bi da predstavljaju i važan resurs sa kojim bi zaposleni mogli da komuniciraju.
– Sa pojačavanjem i pojeftinjenjem računarske moći, sposobnost četbotova da iznose svoje ideje sve više će ličiti na to da imate obrazovanog radnika koji bi mogao da vam pomogne sa raznim poslovima – piše Gejts.
U zdravstvu, Gejts smatra da bi vještačka inteligencija mogla da oslobodi zaposlene od određenih poslova, posebno na polju birokratije, ali i popunjavanja doktorskih formulara za vizite.
Milioni ljudi u siromašnim zemljama nemaju ni mogućnost da ih doktor pregleda, a vještačka inteligencija bi mogla da poveća produktivnost doktorima da pregledaju što više pacijenata.
Moguće je i da bi AI mogla da pomogne u liječenju pacijenata koji ne žive blizu ili nisu u mogućnosti da dođu do ljekara.
Vještačka inteligencija se već sad koristi da analizira zdravstvene podatke, pa čak i da osmišljava ljekove, a naredna generacija moći će da asistira u predviđanju negativnih efekata i doziranju lekova.
Za poljoprivredu u siromašnim zemljama, Gejts piše da bi vještačka inteligencija mogla da pomogne u pravljenju sjemena specifično prilagođenog da raste u lokalnim klimatskih uslovima, kao i da razvije vakcine za stoku. Sve to je od suštinske važnosti u trenutku kada se klimatski uslovi mijenjaju i stvaraju još veći pritisak na poljoprivrednike u siromašnim zemljama.
Gejts predviđa i da će AI transformisati obrazovanje u narednih pet do 10 godina tako što će moći da prilagođava obrazovni sadržaj svakom učeniku, kao i da nauči šta motiviše, odnosno uzrokuje gubitak interesovanja kod svakog pojedinca.
Vještačka inteligencija će, takođe, moći da pomogne u pravljenju nastavničkih planova i procijeni stepena razumjevanja određenih tema kod učenika.
– Čak i kada se tehnologija usavrši, učenje će i dalje zavisiti od odnosa učenika i nastavnika. Poboljšaće, ali nikada zamijeniti, odnos učenika i nastavnika – ističe Gejts.
Takođe dodaje da je veoma važno da se vještačka inteligencija učini dostupnom u siromašnim sredinama širom svijeta, kako djeca u njima ne bi zaostajala.
(RTS)