Jedno od odredišta simbolično nazvane kampanje “Put časti”, predsjedničkog kandidata Alekse Bečića bio je i grad Bar. Bečić je sa velikim brojem građana razgovarao na glavnom barskom trgu, Trgu Vladimira i Kosare.
“Nemoguće je biti na “Putu časti“ a na njemu ne posjetiti časni Bar. Drage Baranke i Barani, vaš grad njegovanjem multivjerskog i multinacionalnog sklada u kontinuitetu pokazuje cijeloj Crnoj Gori na kojim vrijednostima treba da počiva njena budućnost“, kazao je Bečić.
U osvrtu na svog protivkandidata Bečić je istakao da, umjesto utemeljivanja Bara kao grada Stare masline i lučkog centra ovih prostora, on je radio sve da Bar postane grad šverca i klanova, “po čemu je nažalost našu luku međunarodna javnost prepoznavala godinama”.
“Međutim, ponosne Baranke i Barani su mu poručili da je došao kraj toj praksi, a to zajednički potvrđujemo i 19. marta. Ne želim biti samo predsjednik, već i vaš prijatelj i saveznik. Zato ovo nijesu izbori za predsjednika, ovo je izbor između mafijaških podanika i narodnih saveznika”, kazao je Bečić.
On je naglasio da je odgajan u porodici koja cijeni poštenje, pravdu i čast, te da je i tada znao da se neće smiriti dokle god bude živio u društvu koje ne poštuje te vrijednosti.
“Ovo je borba protiv jednog čovjeka, koji je kao zli car iz bajke pokušao da nas zaustavi, a mi smo zaustavili njega, baš zato što je lišen svih onih vrijednosti na kojima počiva naša tradicija, ali i na kojima treba da počiva naša budućnost. Pokušao je formirati društvo u kom su tri decenije vladala pravila opšte prevare, zato ovo što mi radimo nije samo borba, ovo je revolucija protiv loših ljudi. I znajte, loši ljudi vladaju samo onda kad dobri ljudi ćute i ništa ne čine”, istakao je Bečić.
U obraćanju okupljenim građanima Bečić je naglasio da je u rukama svakog građanina sada odgovornost da našoj državi vratimo vrijednosti na kojima smo je stvarali, ali i branili kroz istoriju, kada smo daleko brojnije protivnike pobjeđivali čašću, karakterom i datom riječju naših predaka koji su nam ostavili slobodu kao ideal koji moramo sebično čuvati i nikad više ne dozvoliti da taj ideal bude ugrožen.