Arktiku prijete dani bez leda

Arktik bi u sledećih nekoliko godina mogao doživjeti svoje prve ljetne dane “bez leda”, objavili su naučnici.

Arktički led se topi tokom ljetnih mjeseci, smanjujući površinu zaleđenog okeana, a zatim se ponovno povećava tokom zimskih mjeseci. No, ledeni pokrivač se smanjuje kao rezultat globalnog zagrijavanja, pa su izrađene procjene o tome kada bi Arktički okean mogao biti “bez leda” u septembru, kada dosegne svoj minimalni obim na kraju ljeta, javlja dpa.

Formulacija “bez leda” ne znači da leda neće biti, ali naučnici ga definišu kao prostor sa manje od milion kvadratnih kilometara ledenog pokrivača, samo 20 posto prosječnog minimalnog pokrivača iz 1980-ih.

Takvi bi uslovi imali mnogo učinaka od povećanja zagrijavanja smanjenjem kapaciteta odbijanja topline bijelog leda i obalne erozije do pritiska na divlje životinje kao što su polarni medvjedi, uzrokujući preseljenje novih vrsta riba u Arktički okean i povećanje broja ljudskih djelatnosti kao što je pomorski transport.

Predviđanja promjena u budućnosti

Studija Univerziteta Kolorado Boulder u SAD-u analizirala je postojeće podatke o predviđanjima kretanja morskog leda i podatke o pokrivenosti morskim ledom iz klimatskih modela kako bi se vidjelo kako bi se Arktik mogao svakodnevno mijenjati u budućnosti.

Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment kaže da bi se najraniji septembar bez leda mogao dogoditi između 2020-ih i 2030-ih, prema svim procjenama o količini gasova staklene bašte koje ljudi ispuštaju u atmosferu, a vjerovatno će se dogoditi do 2050.

Naučnici su naveli da su se sve prethodne procjene za Arktik bez leda fokusirale na prosječne mjesečne uslove za septembar, a ne na pojedinačne dane. Njihova analiza pokazuje da bi se to moglo dogoditi na dnevnoj bazi, a ne na mjesečnoj i to godinama ranije.

Alexandra Jahn, profesorica atmosferskih i okeanskih nauka i saradnica na Boulderu, rekla je: “Kada je riječ o objavljivanju onoga što naučnici očekuju da će se dogoditi na Arktiku, važno je predvidjeti kada bismo mogli primijetiti prve uvjete bez leda na Arktiku u dnevnim satelitskim podacima”.

Led se može brzo vratiti

Naučnici su otkrili da se prva pojava na dnevnoj bazi bez leda očekuje četiri godine ranije nego za cijeli septembar, a moglo bi se dogoditi 10 ili više godina ranije. To znači da bi se uvjeti bez leda u dnevnim satelitskim promatranjima mogli pojaviti čak i ranije nego u mjesečnim modelima, a potencijalno u 2020-ima, navodi se u studiji.

U studiji se takođe navodi da bi Arktik mogao često biti bez leda u septembru između 2035. i 2067. prema scenarijima s visokim emisijama stakleničkih plinova, uz malu odgodu moguću za scenarije nižih emisija.

Prema srednjem scenariju emisija, u kojemu se svijet trenutno nalazi, Arktik bi mogao ostati bez leda samo od avgusta do oktobra, a pod najvišim nivoom emisija mogao bi vidjeti minimalne ledene uslove do devet mjeseci godišnje do kraja ovog vijeka.

Arktički morski led mogao bi se brzo vratiti ako se temperature snize, rekli su naučnici.

“Za razliku od ledenog pokrivača na Grenlandu za čije su stvaranje bile potrebne hiljade godina, čak i ako otopimo sav arktički morski led i ako tada možemo dokučiti kako u budućnosti vratiti CO2 iz atmosfere da preokrenemo zagrijavanje, morski led će se vratiti u roku od jedne decenije”, kaže profesorica Jahn.