Argumenti za i protiv: Zašto srpske stranke treba da ostanu na vlasti u Crnoj Gori?

Glasanje Crne Gore za Rezoluciju o „genocidu“ u Srebrenici dovelo je do krize Vlade Milojka Spajića. Hoće li Vladu spasiti Rezolucija o genocidu u Jasenovcu ili će to ipak da bude čuveni IBAR, kao i zašto je DNP suspendovala podršku Vladi, bila je tema emisije na Tanjug televiziji a gdje su govoroili istoričar Aleksandar Raković kao i politički konsultant Vladimir Dobrosavljević.

Istoričar Aleksandar Raković je kazao da nije u interesu Srba u Crnoj Gori da Spajićeva Vlada padne.

„Spajić i to društvo ne bi oklijevali da sa DPS-om prave Vladu ili da dobiju manjinsku podršku. Dodik na primjer ne ruši zvanične organe BiH – zašto? Zašto bi onda naši predstavnici u Crnoj Gori rušili Vladu kad to ne rade u BiH. Osvojio si to što si dobio na izborima, gledaj da što više dobiješ za sopstveni narod. Mi moramo da progutamo neke stvari ali navikli smo. Čekajmo bolji momenat i pokušajmo da ne prenagljujemo“, kazao je Raković.

Nema potrebe donositi ishitrene odluke, dodaje istoričar, i napominje da je najmanje potrebno da se vrati sistem DPS-a na vlast.

„Čekamo momenat kada će se srpsko pitanje rješavati na povoljniji način. Bolje je čekati na nekim pozicijama vlasti nego iz opozicije. To je moje mišljenje“, kazao je Raković.

„Crna Gora može funkcionisati samo kao konsenzualna demokratija“

Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević kazao je da je Crna Gora država koja je država složene strukture.

„To je multietnička i multikonfensionalna država u kojoj nemate većinski narod. Ona prosto mora da funkcioniše na nivou konsenzualne demokratije. Ne može biti preglasavanja, nametanja, jer morate voditi računa o svim identitetskim zajednicama koje žive u njoj. Crna Gora je preuzela svoje međunarodne obaveze odakle ima i potpisani ugovor sa NATO-om koji ne može da se revidira u narednih 25 godina. Nažalost, priznali su privremene institucije u Prištini, a mala je mogućnost, da budemo pošteni, bilo koje zemlje sa prostora bivše SFRJ koja ima kapaciteta da se suprotstavi interesima velikih zemalja“, podvukao je Dobrosavljević.

 

On napominje da ne treba očekivati više od nekoga od onoga što oni mogu da pruže.

„Beograd treba da očekuje od Podgorice da pokaže više razumijevanja za položaj Srbije odnosno za njene međunarodne probleme. Imate primjer Mađarske i Egipta, to su dvije države koje su priznale privremene institucije u Prištini a sa druge strane ne rade ništa na njihovoj promociji. S obzirom na unutrašnju strukturu u Crnoj Gori, najmanje što se očekuje od strane zvaničnog Beograda je takva jedna vrsta stava kao kod Mađarske i Egipta“, kazao je on.

„Odnos NSD-a i DNP-a: Različiti pogledi kojim pravcem treba ići ka istom cilju“

Govoreći o uslovima Demokratske narodne partije, koja je suspendovala podršku Vladi Milojka Spajića do usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, kao i o drugim zahtjevima (Evropa sad 2, trobojka kao narodna zastava, srpski jezik kao službeni, dvojna državljanstva za Srbijom, kao i nezastarijevanje krivičnih djela u domenu organizovanog kriminala i korupcije) Vladimir Dobrosavljević tvrdi da nisu to toliko uslovi koliko stvari o kojima se već pregovara.

„Nisu to visoki standardi, već su upućeni u to da su pregovori o tim tačkama u toku između koalicionih partnera. DNP je jedan od konstituenata koalicije ZBCG i oni grade stranački identitet, što niko ne može da im spori. NSD i DNP su mnogo toga prošle zajedno a i u Budvi i Andrijevici izlaze zajedno. Zato mislim da nije narušena koalicija, ali po nekim temama postoje različiti pogledi kojim pravcem treba ići ka istom cilju“, kazao je Dobrosavljević.

Raković se nadovezao na provokaciju procrnogorskog novinara koji tvrdi da Knežević vodi beogradsku politiku dok Andrija Mandića vodi drugačiju i kazao da to nije tačno.

 

„Nema nikakvih suštinskih podjela među Srbima. Nema favorizovanja nikakvih kandidata iz Beograda, da se favorizuje Knežević u odnosu na Mandića. To su naša braća Srbi koji su mnogo toga prošli, da ne pričamo šta im se dogodilo u državnom udaru. Tako da mislim da generalno treba da naginjemo ka realnim rješenjima a to je da Srbi ne ruše ovu vlast jer ćemo dobiti mnogo gore nego što je sada. Sada mogu da se urade neke mnogo važne stvari“, kazao je Raković.

„Jasenovac: Možda hoće, možda neće“

Raković je komentarisao i najavljenu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i tvrdi da nije siguran hoće li ona biti usvojena.

„Spajić je dobio neku poruku iz Hrvatske da ne radi to što radi, možda dobije poruke iz Brisela. Ali hajde da vidimo“, kazao je Raković pitajući Dobrosavljevića hoće li do nje doći, na šta je konsultant kazao da misli da hoće.

Raković tvrdi da je na djelu ista situacija kao sa Zdravkom Krivokapićem, i da nemamo posla sa ljudima koji su pouzdani i koji se drže riječi.

„Krivokapić i Spajić se ne drže riječi, za razliku od Andrije Mandića i Dritana Abazovića koji je održao riječ za potpisivanje Temeljnog ugovora. Tako se razlikuju ljudi od ovih drugih“, kazao je Raković.

Sa druge strane Dobrosavljević je mišljenja da misli da će Rezolucija biti usvojena.

„Hrvatska je svakako naučila da na svakom koraku štiti svoje interese, a ne sporim da oni imaju reakciju iako se to ne poklapa sa interesima Srba u regionu. Ipak, ja mislim da ni u ovom trenutku nije upitan opstanak Spajićeve Vlade, bilo je samo pitanje kakav će biti njen sastav. Koalicija ZBCG je mogla odlučiti da izađe iz Vlade ali ta Vlada je mogla da se napravi i bez DPS-a uz pomoć BS-a, HGI-ja, LP-a i još jednog albanskog poslanika koji je trenutno u klubu DPS-a, i uz dva poslanika SD-a. Da ostane kao koncept da DPS i ZBCG budu van vlasti. Sticajem geopolitičkih aktivnosti se dogodilo da su srpski politički predstavnici prošle jeseni bili prihvatljivi da uđu u vlast i toga moramo biti svjesni. Nije Beograd taj koji presudno utiče na događaje i dinamiku političke scene u Podgorici koliko utiču određeni zapadni centri“, podvlači Dobrosavljević.

 

Raković se nadovezao i kazao da u Podgorici postoje ministri koji su Srbi, ili koji imaju dualni identitet i podvukao da se na sceni pokazalo da postoje NATO Srbi.  Govoreći o poziciji predsjednika države Jakova Milatovića, Dobrosavljević tvrdi da prostor u kom Jakov Milatović traži svoju političku budućnost nalazi u onom krugu birača koji su glasali za njega na predsjedničkim izborima i da je najveći njegov rival u svemu ovome Milojko Spajić.

„Rezolucija o Srebrenici je pokazala da nas i dalje tretiraju kao protivnikea destabilizacija Srbije je često dolazila iz Crne Gore. To se tada radilo preko DPS-a a sad ćemo vidjeti hoće li to moći preko Spajića. Milo Đukanović je bio naš arhineprijatelj, pobijedili smo ga, a ovi su sada epizodisti. Što se mene tiče, mi ni ne trebamo da ulazimo u Evropsku uniju a to dovodi do odliva stanovništva“, kazao je Raković.

„I sam Njegoš govori o Srbiji od Dunava do mora, time se mi bavimo“

Dobrosavljević ipak podsjeća da pitanje ulaska Crne Gore i Srbije u Evorpsku uniju zavisi od dinamike u samoj Uniji, od toga šta će zemlje uraditi na evropskom putu.

„Bugarska i Rumunija su na primjer primljene bez ispunjenja mnoštva zahtjeva. Pogledajte onda evropsku kartu – Crna Gora je na moru. Zapadni saveznici žele da u novoj blokovskoj podjeli svijeta ne ostave prostor ni za jedan dio malignog uticaja“, kazao je on.

Raković pojašnjava da kada se bave Crnom Gorom, oni se u stvari bave samo sobom, jer sam Njegoš tvrdi u Gorskom Vijencu – „sva Srbija od Dunava do mora“.

„Mi se sad bavimo Srbijom od Dunava do mora. Dakle Njegoš, mitropolit crnogorski i srpski ideolog smatra da je Crna Gora dio Srbije u etničkom smislu. Neka se ne ljute naši prijatelji u Crnoj Gori, ali mi ćemo se i dalje baviti Crnom Gorom kao našom etničkom teritorijom, dijelom srpskog naroda u etničkom i istorijskom smislu, a oni neka se izjašnjavaju kako hoće. U Crnoj Gori postoji kao model za ujedinjenje – ili da se prisajedini Srbiji ili da postane lider srpskog carstva a ne da ostane samostalna Crna Gora. Svi su u vladavini Petrovića Njegoša stavljali srpstvo na prvo mjesto, što se promijenilo sa NATO Srbima, ali možda će doći vremena koja će se vratiti na staro“, kazao je Raković.

„Jedini nerealni zahtjevi DNP-a su traženje Evrope sad 2“

Dobrosavljević na pitanje šta misli o Kneževićevim zahtjevima, kazao da su u igri sve stavke a najmanje je realna realizacija projekta Evropa sad 2.

„Ona je uslovljena globalnim ekonomskim procesima ali i kulturom crnogorske ekonomije i jednostavno ne vidim dovoljno sredstava da se on realizuje. Dolazimo do ključne teme – šta je ono zbog čega je ova Vlada dobila podršku međunarodnih faktora. Za veliko čudo, to nije ni Beograd ni Moskva već neko drugi. Da se ne lažemo, na SB UN, državni sekretar Blinken nije dao saglasnost da srpske političke stranke budu u Vladi, one ne bi ni bile. Siguran sam da zapadni saveznici i dalje podržavaju ovu Vladu zbog reformi u sudstvu i tužilaštvu, bezbjednosnom sektoru ali i zbog ekonomske politike“, kazao je on.

 

Govoreći o narodnoj zastavi, Raković tvrdi da je to bila trobojka i istovjetna je zastavi Srbije po koloritu.

„Narodna zastava će vjerovatno biti usvojena jer ni NATO Srbima ne smeta da ona bude u upotrebi u Crnoj Gori. Ona bi se kačila na svim državnim ustanovama. Mi u Srbiji po zakonu o državnim simbolima imamo državnu zastavu sa grbom i narodnu zastavu bez grba i one se mogu paralelno kačiti. Republika Srpska ima samo jednu trobojku od kad su zapadnjaci insistirali da mora da je uklone. Kada govorimo o crveno žutoj zastavi, ona nikad nije postojala u istoriji Crne Gore i ona je neka varijanta Alaj bajraka, vojne zastave, sa bijelim dvoglavim orlom Nemanjića i ratnim rubom. Za nju je kralj Nikola rekao da je on predao prvu Dušanovu zastavu slobode. Ne znam kako je došlo da se nemanjićki simbol prefarba u žuto, a to su konvertitski koraci Ranka Krivokapića, a posle je Đukanović to prihvatio“, kazao je Raković.