Analiza „Novosti“: Kako može da se internacionalizuje udar na Dejtonski mirovni sporazum?

Svesrpski sabor konstatuje da bi Republika Srbija u skladu sa statusom potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i u skladu sa ovlašćenjima koje je dobila od strane Republike Srpske Sporazumom od 29. avgusta 1995. godine trebalo da internacionalizuje problem urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa zahtjevom da se isti primjenjuje u obliku u kojem je potpisan od strane svih.

Vođeni ovom tačkom 19 Deklaracije, o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, donijete na Svesrpskom saboru 8. juna, Beograd će, zajedno sa Banjalukom započeti jaču diplomatsku aktivnost kako bi se cijelom svijetu ukazalo na pogubne posljedice višegodišnjeg kršenja Dejtonskog sporazuma. Glavni cilj je da se ovaj važan dokument vrati u život u svom izvornom obliku.

U ovu akciju krenuće se sa već razgranatom diplomatskom mrežom koja nam je pomogla prilikom Rezolucije o Srebrenici, a koja je u Generalnoj skupštini UN dobila znatno manju podršku nego što je Zapad koji je „gurao“ dokument očekivao. Mesto da se „češlja“ Dejtonski sporazum i ukaže da proizvoljna tumačenja koja ne odražavaju njegovu sadržinu jeste Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Svojevoljnim tumačenjem Dejtonskog sporazuma, i otimanjem nadležnosti RS, međunarodni, mahom zapadni, faktor, na inicijativu političkog Sarajeva, godinama razvlašćuje Republiku Srpsku i otima joj nadležnosti koje je dobila dokumentom potpisanim 1995. Bošnjački političari pritom „zaboravljaju“ da bi krahom „Dejtona“ nestala i BiH, jer je Srpska u taj dokument unela svoju nezavisnost.

Za odnose u Bosni i Hercegovini najbolje je vraćanje Dejtonskog sporazuma na „fabrička podešavanja“, jer se pokazalo da svaka njegova promjena šteti BiH.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, kaže da Srbija i Srpska ne treba ništa da rade ishitreno i da za svaki budući potez treba da se uradi odlična priprema, a kako bi rezultati bili kao u slučaju Rezolucije o Srebrenici.

„Moramo upoznati ljude širom sveta sa Dejtonskim sporazumom i kakve je promene on pretrpeo. I, naravno, treba istaći da su Srbi za mir. Kad se bude iskristalisala spoljna politika Srbije i Srpske po ovom pitanju, onda možemo da očekujemo povlačenje konkretnih poteza na međunarodnoj sceni. Ne treba da žurimo.“

Prema riječima Stevandića, Rezolucija o Srebrenici je pokazala svijetu da Srbija ima ogroman kapcitet na međunarodnoj sceni, a Srpska može taj kapcitet da koristi.

Neslaganje s poniženjima

Istoričar Stanislav Sretenović istakao je da su mir i prosperitet Srba u Srbiji i RS glavna poruka sa Svesrpskog sabora koji je došao kao simbolički značajan čin neslaganja sa poniženjima i kolektivnom krivicom koja se Srbima pripisuje.

– Srbija je stala iza Dejtonskog sporazuma, a isto tako je RS stala iza Rezolucije SB UN 1244 kojom se potvrđuje teritorijalna cjelovitost Srbije. Veoma je dobro što će i Srbija i Srpska proslavljati Sretenje 15. februara, ali i proboj Solunskog fronta – ukazuje Sretenović.

Diplomata u penziji i nekadašnji ambasador Srbije pri UN Branko Branković istakao je da „Srbija kao potpisnica i garant `Dejtona` ima sva prava da ukazuje na kršenje dokumenta, a takvih slučajeva ima koliko hoćete“.

„Takozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit je neovlašćeni predstavnik, jer ga SB UN nije prihvatio. Može da se zatraži predlog novog predstavnika i da se vidi da li bi njemu SB UN dao zeleno svijetlo. Šmit uzima za sebe prava koja mu ne pripadaju, i s pravom Republika Srpska sve njegove odluke ignoriše. On može biti njemački turista u Sarajevu i to je sve – objasnio je Branković. – Takođe, kada razgovaramo o primeni Dejtonskog sporzuma, postavlja se pitanje kako može ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija da sprovodi odluke za koje nema ovlašćenja Predsjedništva BiH.“

Branković navodi da trenutna situacija na terenu u BiH ne odgovara nikome, osim velikim silama:

„One nikada ne gase krizna žarišta, već ih stvaraju po potrebi, a sada to čine da bi sakrili probleme u ukrajinsko-ruskom sukobu.“

Dokument nije prevaziđen

Prema ocjeni Lukića, potpuno je pogrešna teza da je Dejtonski sporazum prevaziđen i da je obavio svoju prvobitnu funkciju zaustavljanja rata i uspostavljanja mira. On ističe da bi eliminacija „Dejtona“ i ovakvog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine dovela do novih sukoba i onemogućila bilo kakav opstanak BiH.

„Ta pogrešna teza, odnosno kontrateza, dolazi od ljudi koji se ne razumiju u stvarne odnose u BiH. Srbima i Hrvatima, a posebno Srbima, ta stvar je još čudnija kada vide da se od Srbije oduzima Kosovo po nacionalnom principu, a ovde u BiH se ne primjenjuju takvi principi“ – ukazao je Lukić.

Pravnici iz Srpske ukazuju da je Dejtonski sporazum izuzetno značajan za BiH i Republiku Srpsku, koja se pokazala kao najčvršća barijera u pokušaju međunarodnih moćnika sa Zapada da se nametnu kao suvereni vladari BiH.

Vitomir Popović, pravnik i bivši dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, kaže da će se, ukoliko postoji dobra namjera političkog Sarajeva i ukoliko žele da BiH opstane, Dejtonski sporazum vratiti na fabrička podešavanja:

„Svaki atak na „Dejton“ znači manje BiH, a, ukoliko dođe do raspakivanja tog sporazuma – to znači i kraj BiH. Nažalost, iz političkog Sarajeva se uporno pozivaju na sve, osim na Dejtonski sporazum. Ako dođe do toga da više nema „Dejtona“, onda se svako u BiH vraća na stanje prije, a to znači nezavisna Republika Srpska.“

Prema njegovim riječima, ukoliko bošnjačka politika misli da bi nakon sloma Dejtonskog sporazuma ponovo postojala Republika BiH, onda se grdno varaju, jer je ta „priča propala prije tri decenije“.

„Ukoliko velike sile stanu iza ideje vraćanja na izvorni „Dejton“, onda se može očekivati i vraćanje otetih nadležnosti Republici Srpskoj. Vidjeli smo na primeru Rezolucije o Srebrenici da Srbija ima ogroman kapacitet na međunarodnoj sceni i podršku sila, poput Rusije i Kine, kao i Mađarske i mnogih drugih zemalja. Dejtonski sporazum definitivno treba staviti na sto velikim silama, jer je on odlična baza. Ali, nažalost, imamo sile, poput SAD, Njemačke, Velike Britanije i Francuske koje ne interesuje ništa osim da poraze Rusiju. Međutim, Rusija je izuzetno ozbiljna i jaka sila, i neće ovo dopustiti i slijedi nam novi raspored na svjetskoj karti – poručio je Popović.

Profesor Ustavnog prava Radomir Lukić naveo je da je dosta toga od izvornog „Dejtona“ deformisano, a da se to desilo kada su u političke procese u BiH uvučena dva tijela koja nisu dio dejtonske institucionalne i pravne strukture – Savjet za sprovođenje mira (PIK) i njegov Upravni odbor. Podsjetivši da su na potpuno pogrešan način političkim procesima uvedeni i visoki predstavnik i OHR, Lukić je ukazao da su ta četiri tijela nadustavni i ekstraustavni faktori, koji djeluju dosta samovoljno i uz podršku zapadnih država.

„Ova četiri faktora dovela su do oduzimanja suvereniteta konstitutivnih naroda u BiH, i to je najveći negativni i antidemokartski otklon od izvornih normi Dejtonskog mirovnog sporazuma“ – kazao je Lukić.

Kako kaže, do destrukcije izvornog sporazuma i do prenošenja nadležnosti Republike Srpske i FBiH došlo je i uspostavljenjem Suda i Tužilaštva BiH, nestajanjem Vojske Srpske i vojnih komponenti FBiH, te uzimanjem poreskih nadležnosti entiteta i prenošenjem na BiH.

Inače, Dejtonski sporazum potpisan je decembra 1995. i po njemu BiH čine dva entiteta – Republika Srpska i Federacija BiH, kao i tri konstitutivna naroda.

BANjALUCI ODUZETO I PRENIJETO NA BiH VIŠE OD 90 NADLEŽNOSTI

Stvoren sud da presuđuje Srbima

Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a zbog nametanja odluka visokih predstavnika u BiH, Republika Srpska je ostala bez više od 90 nadležnosti koje su joj bile zagarantovane tim dokumentom i Ustavom BiH koji je sastavni deo „Dejtona“.

Među najvažnijim nadležnosti koje su oduzete Srpskoj su vojska i sistem odbrane, pravosuđe, poslovi iz oblasti bezbjednosti, naplata poreza. RS je nametnuto i kakav mora da ima grb, zastavu i himnu. Veliki udar na Banjaluku bilo je oduzimanje nadležnosti iz oblasti pravosuđa: odlukom visokog predstavnika osnovani su Sud i Tužilaštvo BiH i Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravnih funkcija u cijeloj BiH. Prema Dejtonskom sporazumu, bio je planiran samo Ustavni sud, dok ostale nadležnosti pripadaju entitetoma.

Osnivanjem Suda i Tužilaštva BiH nastalo je pravosuđe BiH koje se pokazalo kao jedan od najvećih neprijatelja Srpske, pogotovo u mnogim procesima vezanim za ratne zločine u kojima su Srbima određivane drakonske kazne, a bošnjački vojnici su oslobađani.

Srpska je ostala i bez nadležnosti u oblasti energetike, javnih nabavki, upravljanja granicom, pitanjima izbjeglica, statistike… Voljom visokog predstavnika 2002. sa RS na BiH prenijeta je oblast telekomunikacija, što je umanjilo prihoda Srpske u tom sektoru, a dvije godine kasnije oduzete su joj i prava iz oblasti energetike. Srpska trpi štetu i zbog toga što su joj vezane ruke oko kvaliteta nafte.

Zbog prenosa nadležnosti u oblasti tehničkih regulativa RS se od 2006. prilikom saradnje sa zemljama u okruženju suočava sa brojnim barijerama. Nadležnost RS iz oblasti subvencija, podsticaja i konkurencije prenesena su na BiH 2008., čime je derogiran Zakon o privrednim društvima RS.

(Novosti.rs)