Analiza CDT-a: Pisali bi kazne „bojkotašima“ da znaju adrese
Građani koji poslušaju poziv na eventualni bojkot popisa i prihvate politiku “zatvorenih vrata” teško mogu biti kažnjeni, jer ne postoji precizna evidencija o tome ko živi na kojoj adresi, ocijenio je Centar za demokratsku tranzicju (CDT).
Popis će biti održan od 1. do 15. novembra, ali su, zbog nestabilne političke situacije, opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) tražile odlaganje. To su tražili i nacionalni savjeti manje brojnih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, osim srpskog.
U analizi dosadašnjeg sprovođenja popisa u Crnoj Gori, u koju “Vijesti” imaju uvid, CDT navodi da je kaznene odredbe Zakona o popisu teško sprovesti u praksi, jer veliki broj ljudi nema naviku da prijavljuje promjenu boravišta i prebivališta.
Zbog toga je, kako objašnjavaju, vrlo teško pravno utvrditi činjenicu gdje ti ljudi žive i da li su baš oni postupali suprotno zakonu u slučaju da su odbili da daju podatke za popis. Zakonom su za taj prekršaj predviđene novčane kazne od 100 do 500 eura.
“Time je veoma teško voditi postupak protiv prekršilaca. U našem radu u vezi sa kontrolom biračkog spiska smo se lično mogli uvjeriti u ovu činjenicu i pouzdano znamo da država nema preciznu informaciju da li i ko živi na toj adresi”, kazali su iz CDT-a.
Ovim je, upozoravaju, otvoreno značajno pitanje i realna mogućnost potcjenjivanja broja stanovnika.
Komentarišući mogući bojkot popisa, iz CDT-a kažu da, umjesto da se u pripremi dijalogom dođe do rješenja, diskusija je prenijeta na teren kršenja Zakona.
Podsjećajući da je direktor Monstata Miroslav Pejović na najavu bojkota odgovorio da je to poziv na kršenje zakona, u ovoj NVO upozoravaju da “izjave državnih funkcionera o važnim društvenim akcijama ne bi trebalo da u sebi sadrže ni naznaku onoga što bi se moglo razumjeti kao zastrašivanje građana”.
CDT ukazuje da je nezamislivo da se popis može održati valjano ako u njemu, eventualno, ne učestvuju manjinski narodi.
“Više pripadnika naše nacije – više uticaja”
CDT upozorava da je drugi značajan rizik ovog procesa, precjenjivanje broja stanovnika.
“Vidljiva je tendencija da nacionalne zajednice žele uticati da se njihov udio u ukupnom stanovništu poveća… Jasno je da se ove strukture vode logikom: više pripadnika naše nacije – više uticaja. Tu je i potencijalna potreba strukture bivše i sadašnje vlasti da ‘sakriju’ ogroman emigracioni tok o kome svjedoče sva relevantna istraživanja i time pokušaju da umanje odgovornost za značajan odliv stanovništva iz Crne Gore”, navodi se u analizi.
Podsjeća se da neke opštine imaju toliko smanjen broj stanovnika da je početak rasprave o svrsi njihovog postojanja pitanje momenta i njima je u interesu “da pokažu veći broj stanovnika nego što zaista imaju”.
“Takođe, treba imati na umu da opštine imaju potencijal da crpe značajna finansijska sredstva na osnovu broja stanovnika, čime je potpuno jasan motiv za precjenjivanje broja stanovnika”, upozorava CDT.