Amfilohije i korupcija urušili Mila

Apstinenti koji su prekjuče odlučili da glasaju i birači Demokratske partije socijalista (DPS) koji su vjernici SPC, ključno su uticali na rezultat izbora prema kojem partija Mila Đukanovića poslije tri decenije nema većinu za formiranje vlasti.

To pokazuju prve analize prekjučerašnjih parlamentarnih izbora na koje je izašlo čak 76,65 odsto upisanih birača, iako su sva istraživanja javnog mjenja – bilo javno publikovana ili ona za partijske potrebe – pokazivala da izlaznost neće biti iznad 69 odsto.

Na izbore 2016. izašlo je 73, 43 odsto birača, što je za oko 25.700 birača manje nego što je prekjuče glasalo, dok je izlaznost 2012. bila još manja, 70,4 procenta.

Osim visoke izlaznosti, na ovakav izborni rezultat presudno je uticala Đukanovićeva odluka da se usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti i najava pravljenja partijske crkve.

Kao rezultat, DPS je osvojio oko 15 hiljada glasova manje nego na izborima 2016. koji se nijesu prelili SD-u ili SDP-u, dok su savezi predvođeni Demokratama i posebno DF-om značajno popravili svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore.

Iz toga se može zaključiti da je dio birača DPS-a i istovremeno vjernika SPC-a glasao za političke strukture predvođene Zdravkom Krivokapićem i Aleksom Bečićem.

Amfilohije je 1997. godine doveo Mila, a sada je Amfilohije srušio Mila, kratko je prokomentarisao sagovornik “Vijesti” iz DF-a.

Treći faktor koji je uticao na rezultat DPS-a izvjesno su i brojne korupcionaške afere bez epiloga, od kojih je najznačajnija afera “Koverta”.

Moguće je da je od toga najviše profitirala URA, čija je kampanja bila fokusirana upravo na dvije poruke – na borbu protiv korupcije i na to da neće praviti nikakav postizborni savez sa DPS-om.

DPS sa tradicionalnim partnerima, u koje je Đukanović svrstao i SDP, ne bi mogao do 41. mandata ni da je jedna od dvije stranke hrvatske manjine prešla cenzus. U tom slučaju, kako pokazuju prve analize, DPS bi osvojio 29. umjesto 30 mandata.

To možda pokazuje da je partija u padu ovoga puta bila okrenuta samo sebi u pokušaju da prigrabi što više glasova, uključujući i lojalne partnere. Da nije tako, izbornim inženjeringom je mogla nabildovati HGI ili Hrvatsku reformsku stranku, slično kao na izborima 2016, kada je HGI dobijao glasove u pljevaljskim ili beranskim selima.