Aleksandar Vranješ je istakao da je Rusija apsolutno pozvana da otvori temu o situaciji u BiH u Savjetu bezbjednosti UN, zbog činjenice da je i potpisnica Dejtonskog sporazuma, i dodao da ruska inicijativa dolazi u vrijeme možda i najveće krize.
Savjet bezbjednosti UN je pravo mjesto da se raspravlja o situaciji u BiH, ocijenio je ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ.
On je izrazio zahvalnost Rusiji što je spremna da otvori tu temu i podsjetio da ruska inicijativa dolazi u vrijeme možda najveće krize „koju je izazvao čovjek koji se predstavlja kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, a koga Savjet bezbjednosti kao takvog nije verifikovao“.
„Zahvalni smo Ruskoj Federaciji što je spremna da otvori tu temu. Naravno, Rusija je za to apsolutno pozvana zbog činjenice da je i potpisnica Dejtonskog sporazuma. Iz te perspektive posmatrano, jako je važno pokušati razriješiti neke stvari“, rekao je Vranješ za Sputnjik, nakon boravka i razgovora koje je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik imao u Moskvi sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom i predsjednikom Savjeta bezbjednosti Rusije Šojguom.
Za Vranješa OHR personifikuje apsurdnost situacije u BiH, jer opstaje kao kancelarija nepostojećeg visokog predstavnika, pa se postavlja pitanje postoji li OHR i ko finansira ovu instituciju.
Što se tiče bonskih ovlašćenja, Vranješ je podsjetio da se sve vrijeme njihovog trajanja raspravljalo o tome da li je uopšte trebalo da ih koriste visoki predstavnici koji su u BiH, za razliku od Šmita, bili prisutni na legalan i legitiman način.
Podsjetio je da je EU još 2019. godine u svom mišljenju o napredovanju BiH ka članstvu u Uniji osudila postojanje bonskih ovlašćenja, smatrajući ih nespojivim sa evropskom budućnošću BiH.
„Samo nekoliko godina kasnije aplaudirali su Šmitu što ih zloupotrebljava i koristi ih protiv Republike Srpske i srpskog faktora u BiH“, napomenuo je Vranješ.
Ipak, kaže, najzanimljivije pitanje je kako će se postaviti SAD i kako će se u odnosu na to postaviti evropske države, na primjer Velika Britanija i Njemačka, koje su pokušale da ojačaju svoj uticaj u BiH nakon što su Sjedinjene Države ostavile vakuum kada su se, nakon dolaska Trampa na vlast, pasivizirale.
On smatra da je pored pitanja OHR-a i zloupotreba Kristijana Šmita, potrebno u Savjetu bezbjednosti otvoriti pitanje prisustva međunarodnih vojnih snaga u BiH, odnosno misije Altea, naglašavajući da Rusija može da stavi veto na prisustvo strane vojske u BiH.
