Albanski lobisti ne odustaju od namjere da naštete Beogradu zbog događaja u Banjskoj

Pokušaj da se Srbiji uvedu sankcije zbog događaja u Banjskoj, kada su stradala trojica Srba i albanski policajac, propao je tokom sjednice Evropskog savjeta prošle nedelje u Granadi, ali albanski lobisti ne odustaju od namjera da se Beograd kazni. Sasvim je jasno da konsenzusa svih 27 članica po pitanju sankcija nema, što se vidjelo i iz stava premijera Mađarske Viktora Orbana dok je otvoreno branio Srbiju govoreći da su „takve priče smješne“, pa se sada traže novi načini da se naša zemlja kazni i bez saglasnosti svih.

Ovaj posao na sebe je preuzela izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo i poslanica „zelenih“ Viola fon Kramon koja je juče rekla da je za Srbiju već pripremljen paket mjera kao „odgovor na teroristički napad 24. septembra u Banjskoj“.

– Ne bih ih nazvala sankcijama, jer ih mora odobriti Savjet, ali govorimo o političkim i finansijskim mjerama, koje će naravno nanijeti štetu Vladi Srbije – rekla je Fon Kramonova za albanski „Juronjuz“.

Ona je poručila da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić treba da sarađuje i obezbijedi odgovarajuću istragu o događaju od 24. septembra.

– Vučić kontroliše mnoge stvari koje se dešavaju u Srbiji. Teško je pomisliti da nije bio svjestan šta se dešava oko nabavke naoružanja, niti organizacije agresorske grupe. Međutim, ne mislim da je Srbija zainteresovana za veći vojni napad, ili rat – nastavila je Kramonova u dobro poznatom tonu.

Takođe je navela da se za neriješena pitanja u dijalogu razgovara o novom predlogu kako da se ide dalje, ali nije htjela da iznosi detalje.

A da priča o sankcijama, koju su gurale Njemačka, Estonija, Litvanija i Letonija, kao i Hrvatska, neće tako lako proći, postalo je jasno tokom polemike na zasijedanju Evropskog savjeta. Hrvatski premijer Andrej Plenković je optužio Beograd za krvave sukobe na sjeveru Kosova i Metohije i pozvao zvaničnike EU da se našoj državi uvedu sankcije. Nasuprot njemu, predsjednik mađarske vlade Orban otvoreno je branio srpsku stranu. Kazao je da je za krvavi obračun na sjeveru KiM glavni krivac Kurti i pozvao evropske kolege da shvate kako se Priština ponaša. Dodao je i da naši sunarodnici na KiM već dvije godine pate i trpe provokacije i ponovio da bez Srbije nema stabilnosti na Balkanu.

Tačka o Kosovu i Metohiji bila je ubačena vanredno na dnevni red polemike, ali je odmah postalo jasno da jedinstvenog stava o sankcijama nema.

Bivši ministar spoljnih poslova Živadin Jovanović istakao je da Njemci prednjače u namjerama da se Srbija kazni i podsjeća na riječi nekadašnjeg komandanta Kfora Erharda Bilera da nam treba uvesti sankcije.

Zanimljivo je da se u nedavnoj analizi lista „Bild“ navode i riječi Konrada Klevinga sa Lajbnicovog instituta za istraživanje Istočne i Jugoistočne Evrope koji kaže da „Srbija mora biti zaustavljena – prvo diplomatski i političkim putevima, a ako to bude neophodno, preko NATO-a i vojno.

– Njemačka elita treba da shvati da ništa nikada na Balkanu, a posebno u odnosu na srpski narod, nije riješeno „blickrigom“ kako se sada zagovara. Njemački intelektualci treba da odluče da li su za poštovanje međunarodnog prava ili ne. Njemačka snosi veliku odgovornost za to što je od 1997. godine finansirala, naoružavala i obučavala terorističku OVK, sredinom devedesetih bila pokrovitelj ilegalne kosovske vlade na čelu sa Bujarom Bukošijem, a i danas Njemačka naoružava Albance što je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti – jasan je Jovanović.

Inače, prije zasijedanja Evropskog saveta u Granadi je održan Samit Evropske političke zajednice na kojem je učestvovao i predsjednik Vučić. On je imao preko 30 sastanaka sa liderima Evrope gde je objasnio pozicije Srbije oko Kosova i Metohije. Među Vučićevim sagovornicima bio je i prvi čovjek Francuske Emanuel Makron, premijer Španije Pedro Sančez, premijer Velike Britanije Riši Sunak, presjednik Vlade Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski…