Koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Željka Ćetković rekla je “Vijestima” da kohabitacija nije laka ni u državama sa više demokratije i da Crnoj Gori predstoji “još dosta hoda po trnju ka funkcionalnoj demokratiji, imajući u vidu tridesetogodišnji legat prethodne vlasti“.
Kohabitacija je izraz koji se u politici koristi za situacije kada vlast dijele snage koje predstavljaju tradicionalne suparnike.
Đukanoviću mandat predsjednika države ističe za nepune tri godine. On je u obavezi da predloži mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.
„U Crnoj Gori je predsjednička funkcija više simbolično-ceremonijalna i ne ostavlja puno prostora predsjedniku za samostalno odlučivanje ili nametanje svoje volje Skupštini ili Vladi. Međutim, do sad je bilo jasno da se moć u ovoj državi selila na onu fotelju u kojoj je sjedio Milo Đukanović, i to je njemu kao predsjedniku do sada vladajuće partije davalo daleko više nego ustavni okvir predsjednika države“, kazala je Ćetkovićeva.
Ona je ocijenila da će ovo biti „teško suočavanje sa stvarnošću za nekog ko je do sada pokazao da ne igra po opštim pravilima političke igre i ko je kroz višedecenijsku nedemokratsku vlast stavio partijski i lični interes ispred javnog i državnog“.
Ćetkovićeva je istakla da u postojećim odnosima treba očekivati da će Đukanović ići sa više smirenim pristupom prema Skupštini i Vladi, a uz paralelne aktivnosti pokušaja revitalizacije svoje partije i svoje pozicije:
„Njegovo direktno konfrontiranje sa Skupštinom i Vladom iz koje, kad nema vladajuću većinu, može izaći samo kao gubitnik, može da mu dodatno oslabi poziciju, kako u partiji, tako i među biračima, ali i u međunarodnoj zajednici u kojoj inače odavno dobro ne stoji“.