Korupcija je i dalje jedan od najvećih problema većine država Zapadnog Balkana, kada su u pitanju biznis-okruženje i investiciona klima, proizilazi iz godišnjeg izvještaja Stejt departmenta koji se izrađuju u cilju pružanja pomoći američkim kompanijama pri donošenju poslovnih odluka.
U izvještaju se opisuju uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbednosnog okruženja.
Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ove godišnje izvještaje pripremaju analizirajući preko 165 stranih tržišta, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izvještaj za Crnu Goru
Uprkos zakonskim poboljšanjima, korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije, navodi Stejt department.
„Korupcija i percepcija korupcije su značajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru. Stepen zabrinutosti građana zbog korupcije je uobičajeno visok u istraživanjima javnog mnjenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori“, ističe se u djelu izveštaja koji je posvećen prevenciji korupcije.
Podsjeća se da je od obnove nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora usvojila pravni okvir koji podstiče privatizaciju, zapošljavanje i izvoz.
-Primjena okvira, međutim, znatno zaostaje za zakonskom regulativom. Država ostaje zavisna od uvoza iz susjednih zemalja, uprkos značajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnje hrane – piše u izvještaju..
Napominje se da je Crna Gora još u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podstiče strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.
– Iako politička tranzicija još nije eliminisala sve strukturne barijere vlada generalno prepoznaje potrebu da ukloni prepreke ka reformi poslovnog okruženja i privlačenju stranih investicija – istaknuto je u izvještaju.
Odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda je, kako je precizirano, u Crnoj Gori jedan od najvećih u regionu.
– Javni dug je trenutno na 76,9 procenata BDP-a, uz prognozu da će porasti na više od 80 procenata nakon otplate zajma za izgradnju autoputa od milijardu dolara kineskoj Ek/Im banci – napisano je u izvještaju.
Kao vladine prioritete, Stejt department izdvaja razvoj infrastrukture „uključujući i drugu dionicu autoputa koja će bolje povezati razvijeni južni dio zemlje sa nerazvijenim sjeverom“.
Napominje se da Svjetska banka i MMF pomažu Vladi u primjeni mjera za kontrolu duga.
– Stopa ekonomskog rasta u 2019. godini bila je jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla sa 15,2 na 15,3 procenta. Međutim, očekuje se da će pandemija kovida-19 imati značajan ekonomski uticaj na crnogorsku ekonomiju 2020. godine – napisano je u izveštaju.
Podsjeća se na predviđanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz aprila ovde godine, prema kojem Crnu Goru čeka pad ekonomije od devet odsto.
Ekonomski pad, kako se navodi, proističe iz velike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma. Turistički sektor zauzima četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kao zemlja kandidat na svom putu ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU), Crna Gora je otvorila 32 od 33 pregovaračka poglavlja, sa tri privremeno zatvorena, naglašava Stejt department uz napomenu da se „Vlada Crne Gore nada da će posljednje poglavlje o konkurenciji otvoriti 2020. godine“.
Dodaje se i da je Crna Gora članica NATO-a od 2017.
– Crna Gora je 1. januara 2019. godine počela implementaciju svog programa ekonomskog državljanstva. Program će trajati tri godine i biće dostupan za do 2.000 prijavljenih – jedna je od stavki koju ističe Stejt department.
Crnogorska ekonomija usredsređena je na tri sektora, pri čemu je vlada uglavnom usredsredila svoje napore na razvoj turizma, energetike i poljoprivrede.
– Zbog svoje 300 kilometara duge morske obale i spektakularne planinske regije na sjeveru zemlje uspješan turistički sektor čini skoro 25 procenata BDP-a – navedeno je u izvještaju.
Nijedna zemlja, kako je istakntuo, ne dominira direktnim stranim investicijama, a najznačajnije su investicije iz Italije, Mađarske, Rusije i Srbije, dok Stejt department napominje i da novi interes za ulaganjima dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbejdžana, Kine, Turske i Sjedinjenih Američkih Država.
Kao projekti u energetskom sektoru pominju se podvodni kabl do Italije za prenos električne energije i namjera crnogorske vlade da razmotri uvoz američkog tečnog prirodnog gasa preko luke Bar.
– Osim toga, postoji nekoliko tekućih konvencionalnih energetskih projekata širom zemlje, uključujući kontroverznu ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka termoelektrane na ugalj u Pljevljima koju finansira Kina i niz projekata za izgradnju malih hidroelektrana – navodi se u izveštaju.
Pominju se i ugovori o koncesiji za istraživanje nafte i gasa na moru koje je Vlada Crne Gore potpisala sa dva konzorcijuma – italijansko-ruskim konzorcijumom Eni / Novatek i grčko-britanskim konzorcijumom Energean Oil / Mediterranean Oil and Gas.