U Podgorici je 77 univerzitetskih profesora formiralo nevladinu organizaciju “Ne damo Crnu Goru”

U Podgorici je 77 univerzitetskih profesora formiralo nevladinu organizaciju “Ne damo Crnu Goru”. Oni su na pres konferenciji pozvali sve ljude dobre volje da se uključe i pomognu borbu u pravcu stvaranja društva zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, međunarodnih konvencija, Ustava Crne Gore i običajnog „čojstva i poštenja“.

Izvršni direktor pokreta – „Ne damo Crnu Goru“, profesor dr Zdravko Krivokapić, kazao je da je sama organizacija nastala i vezana za trenutak kada „profesori ne daju svetinje“, te da su oni odlučili da ono što imaju kao svoju najjaču snagu – znanje ponude onome koga najviše vole, a to je – Crna Gora.

Ciljevi nove nevladine organizacije

„Naša NVO ima tri segmenta djelovanja od kojih je najznačajniji onaj koji pripada akademskoj sferi, a to je organizacija okruglih stolova i tribina na aktuelne teme i probleme u Crnoj Gori. Cilj je da napravimo presjek stanja i posle toga ponudimo set mjera koje mogu da pomognu prevazilaženju takvog stanja”, kazao je Krivokapić.

On je naglasio da živimo u prelomnom trenutku za Crnu Goru, prije svega kada je u pitanju ugrožavanje slobode vjeroispovjesti i isticanja mišljenja koje nikada nije bilo sporno u Crnoj Gori.

„I naravno velikom broju diskriminacija u ovom kratkom periodu od kada je usvojen zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji je po nama nečastan i rezultat određenih odnosa snaga. Pogrešno ne može postati ispravno, a netačno ne može postati tačno, samo zato što se određena većina tako dogovorila“, dodao je on.

Njegoševi stihovi kao moto

On je poručio da se na prostorima Crne Gore danas vodi nevidljiva i vidljiva bitka između istine i laži, dobra i zla, pravde i krivde, pa su zato profesori svoje djelovanje potkrijepili NJegoševim stihovima, koje smatraju motom za uspostavljanje vladavine prava:

Al tirjanstu stati nogom zavrat,
Dovesti ga k poznaniju prava,
To je ljudska dužnost najsvetija!

Krivokapić se osvrnuo i na logo koji su univerzitetski profesori uzeli za svoje udruženje, a to je Njegoševa kapela na Lovćenu.

„Njegoševa kapela na Lovćenu koja je sada zamijenjena mauzolejom, svjedoči o nepoštovanju izvornog odnosa prema nekome ko je dao određeni zavjet. Ja još u Crnoj Gori nijesam čuo da je neko prekršio očev zavjet, pogotovo na samrti, i da ga nije ispoštovao. Mi imamo stanje da je zavjetna kapela koja je ponovo bila obnovljena 1920-tih godina, nešto što predstavlja osnovni iskaz ljepote i jednostavnosti, a sa druge strane genijalnosti, a tu je naravno i Lovćen koji je zaštitni znak Crne Gore i simbol u svakom pogledu“, poručio je dr Krivokapić.