Nagoviješteno odlaganje plana aneksije Zapadne obale
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je danas da će razgovore sa Sjedinjenom Državama o planu aneksije okupirane Zapadne obale nastaviti „narednih dana“, nagovijestivši tako da će propustiti 1. jul, datum za koji je najavio početak kontroverznog procesa.
Netanjahu je to izjavio poslije razgovora u Jerusalimu sa izaslanikom Bijele kuće Avijem Berkovicem i ambasadorom SAD u Izraelu Dejvidom Fridmanom.
Dvije strane razgovaraju već nekoliko mjeseci o finalizovanju mapa područja Zapadne obale koja će Izrael anektirati.
„Govorio sam o pitanju suverenitata, na kome radimo ovih dana i nastavićemo da radimo u narednim danima“, rekao je Netanjahu.
On je želio da započne aneksiju teritorije Zapadne obale u skladu s bliskoistočnim planom američkog predsjednika Donalda Trampa.
Planom, koji je predstavljen u januaru, podrazumijeva da pod stalnom izraelskom kontrolom ostane oko 30 odsto Zapadne obale, a da se Palestincima da autonomija nad preostalom zemljom.
Međutim, taj plan prekrajanja mape Bliskog istoka naišao je na oštre kritike dijela međunarodne zajednice.
Generalni sekretar UN, Evropska unija i vodeće arapske zemlje su rekli da će aneksija prekršiti međunarodno pravo i uveliko umanjiti izglede za palestinsku nezavisnost.
Palestinci su Trampov plan u potpunosti odbacili.
Oni teže da Zapadna obala bude glavni dio njihove buduće države koja bi obuhvatila i pojas Gaze, a glavni grad bi bio istočni Jerusalim.
Izrael je tu teritoriju osvojio u ratu 1967. godine.
Međunarodna zajednica smatra Zapadnu obalu okupiranom, a više od 120 jevrejskih naselja na njoj nelegalnim.
Uz međunarodno protivljenje Netanjahu se suočava i sa otporom svog koalicionog partnera u vladi nacionalnog jedinstva, ministra odbrane Benija Ganca.
Zvaničnici SAD su rekli da ne žele da se plan realizuje ako se Netanjahu i Ganc ne dogovore.
Ganc, biši načelnik Generalštaba, koji je takođe i alternativni premijer, rekao je juče da 1. jul nije svetinja i da će aneksija sačekati dok se Izrael bavi zdravstvenom i ekonomskom krizom zbog pandemije koronavirusa.