(UCG) Dr Mijat Kustudić: Primjena vještačke inteligencije u ekonomiji
Kako vještačka inteligencija može unaprijediti donošenje ekonomskih odluka, jedna je od tema o kojima smo razgovarali sa dr Mijatom Kustudićem za sajt Univerziteta Crne Gore. Kao gost Dana naučne dijaspore 2024, organizovanih u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK), dr Kustudić je podijelio svoje uvide u primjenu AI tehnologija i njihovu ulogu u modernim ekonomijama.
Sa doktoratom iz ekonomije sa Univerziteta u Šenženu, Kina, dr Kustudić je predvodio dva tima čiji su projekti uvršteni na UNESCO IRCAI listu 100 najboljih AI rješenja. Dobitnik je srebrne medalje na Međunarodnom inovacionom takmičenju kineskog Ministarstva obrazovanja i učestvovao u IPA projektima prekogranične saradnje finansiranim od strane Evropske unije. Trenutno obavlja postdoktorska istraživanja na Univerzitetu u Šenženu i Univerzitetu Union u Srbiji, kombinujući ekspertizu iz dvije različite akademske i istraživačke kulture.
U nastavku saznajte više o njegovom istraživačkom putu, izazovima koje je prevazišao i viziji za budućnost primjene vještačke inteligencije.
UCG: Vaša istraživanja se fokusiraju na primjenu vještačke inteligencije u različitim oblastima, uključujući finansije i investiranje. Možete li nam, jednostavnim riječima, objasniti kako vještačka inteligencija može poboljšati donošenje investicionih odluka?
DR KUSTUDIĆ: Vještačka inteligencija može značajno poboljšati donošenje investicionih odluka analizom ogromnih količina podataka brže i preciznije od ljudi. Ona prati tržišta 24 sata i nikad se ne umara, a zavisno od algoritma koji koristimo, može klasifikovati, predviđati ili jezički opisati dešavanja. Ona donosi investicione odluke u djeliću sekunde i to na osnovu osluškivanja cijelog interneta. Iako su ljudi zamijenjeni ne mogu da se takmiče sa njom tim pogledima, sa druge strane on su ključni kod kreiranja novih teorija i algroritama.
UCG: Studirali ste u Kini i stekli doktorat iz ekonomije na Univerzitetu u Šenženu. Kako Vas je Vaš profesionalni put doveo do istraživanja vještačke inteligencije, i koji su bili najveći izazovi tokom tog procesa? Zašto baš Kina?
DR KUSTUDIĆ: Većina ljudi odlučuje da ide na zapad jer im je to poznato – imaju prijatelje, poznaju jezik i osjećaju se sigurnije. Međutim, tako postaju samo jedan u moru hiljada stranaca. U Kini, s druge strane, posebno kad govorimo o ljudima s naših prostora, osjećam se kao jedan od rijetkih – možda nas je desetak na ovom nivou. Kina je posebno zanimljiva jer je vještačka inteligencija dio svakodnevice, što me podstaklo da se, uprkos ekonomskom obrazovanju, posvetim učenju programiranja. Najvažnije je da svaki izazov prihvatimo kao priliku za rast, uz istrajnost. Vjerujem da sam upravo zbog toga stekao vrhunsko znanje u više oblasti, kako profesionalno, tako i u pogledu kulturološkog razumijevanja.
UCG: Kakva je Vaša trenutna veza sa naučnom zajednicom u Crnoj Gori i koliko su, po Vašem mišljenju, ovakvi skupovi poput Dana naučne dijaspore važni za povezivanje naučnika iz dijaspore sa lokalnim istraživačima?
DR KUSTUDIĆ: Do sada nisam imao direktan kontakt sa naučnom zajednicom u Crnoj Gori, ali sam veoma zAI nteresovan da tu vezu ostvarim. Smatram da su skupovi poput „Dana naučne dijaspore“ izuzetno važni jer pružaju priliku za razmjenu znanja i iskustava između naučnika iz dijaspore i lokalnih istraživača. Ovakvi događaji omogućavaju povezivanje, saradnju na inovativnim projektima i jačanje veza između globalne naučne zajednice i Crne Gore, što može doprijeti razvoju nauke i tehnologije u zemlji, ljudski resursi nauci su najvažniji – mašine su samo alat njihovog sprovođenja
UCG: Trenutno radite kao istraživač u Kini i Srbiji. Kako se Vaše iskustvo rada u dvije različite zemlje i akademske zajednice odražava na Vaš istraživački rad, i koje biste lekcije prenijeli kolegama iz Crne Gore?
DR KUSTUDIĆ: Rad u Kini i Srbiji mi je omogućio jedinstvenu perspektivu kroz kombinaciju različitih istraživačkih pristupa i kultura rada. Kina je izuzetno fokusirana na tehnologiju i inovacije, posebno u oblastima poput vještačke inteligencije, dok Srbija nudi solidnu osnovu u tradicionalnim istraživačkim metodama. Spoj ova dva iskustva mi je pomogao da razvijem fleksibilnost u pristupu problemima, kao i sposobnost prilagođavanja različitim radnim sredinama. Kolegama iz Crne Gore bih preporučio da se ne plaše izlaska iz poznatog okruženja, jer rad u međunarodnom okruženju može značajno proširiti njihove vidike i podstaći interdisciplinarnu saradnju.
UCG: Osvojili ste brojne nagrade, uključujući i one na međunarodnim inovacionim takmičenjima. Šta Vas najviše motiviše u Vašem radu na inovacijama i vještačkoj inteligenciji?
DR KUSTUDIĆ: Ono što me najviše motiviše u radu na inovacijama jeste mogućnost da kreiram rešenja koja imaju stvaran uticaj na svet oko nas. Želim da moje znanje bude veoma praktično i svaki program koji pravim imam želju da vidim kao jedan element velikog sistema. Upravo taj izazov učenja i pomeranja granica dovodi do nagrada koje govore da sam na pravom putu. Moja glavna motivacija dolazi iz želje da kroz nove ideje doprinesem nečemu što će pozitivno oblikovati budućnost.
UCG: Na čemu radite trenutno i koji je krajnji rezultat koji očekujete?
DR KUSTUDIĆ: Trenutno radim na razvoju novih metoda primjene vještačke inteligencije u oblasti finansija i korporativnog upravljanja. Posebno se fokusiram na kombinovanje velikih jezičkih modela (LLM) sa kvantitativnim analizama, kako bismo unaprijedili procese donošenja odluka u korporativnom svijetu. Očekivani rezultat je stvaranje naprednog alata koji će omogućiti manjim investitorima i kompanijama da lakše pristupe sofisticiranim analizama, što će im pomoći da donose informisanije i bolje odluke. Cilj mi je da se ovakve tehnologije demokratizuju i postanu dostupne širem krugu korisnika, čime bih unaprijedio transparentnost i efikasnost na tržištu.
UCG: Radili ste na projektima vezanim za ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Kako vidite potencijal vještačke inteligencije u ostvarivanju tih ciljeva, posebno u kontekstu Crne Gore i regiona Balkana?
DR KUSTUDIĆ: Vještačka inteligencija ima ogroman potencijal u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno u oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo, održiva energija i zaštita životne sredine. U kontekstu Crne Gore i regiona Balkana, AI može pomoći u efikasnijem korišćenju resursa, unapređenju infrastrukture i povećanju dostupnosti javnih usluga. Na primjer, AI bi mogla doprinijeti boljem upravljanju energijom kroz optimizaciju potrošnje ili predviđanje klimatskih promjena, kao i poboljšanju zdravstvenih usluga kroz bržu analizu podataka. Ključ je u prilagođavanju AI tehnologija lokalnim potrebama i izazovima, kako bi se na najbolji način iskoristile mogućnosti koje one nude za održivi razvoj.
UCG: Koliko je bilo izazovno ostvariti uspjeh u akademskoj i tehnološkoj zajednici u Kini, i kako održavate veze sa Balkanom, uključujući saradnju sa kolegama iz Crne Gore?
DR KUSTUDIĆ: Ostvariti uspjeh u Kini bilo je izuzetno izazovno, prije svega zbog visokih standarda i konkurencije u akademskoj i tehnološkoj zajednici. Primjera radi, u Kini postoji oko 3000 univerziteta, a svake godine na doktorske studije se upiše više od 500.000 studenata. U takvom okruženju, potrebno je biti konstantno inovativan i posvećen, jer je konkurencija izuzetno jaka. Uprkos tome, uspio sam da napredujem zahvaljujući upornosti i fokusiranju na interdisciplinarna istraživanja. Veze sa Balkanom održavam kroz razmjene ideja i znanja, ali uskoro i istraživačkih projekata, čime nastojim da doprinesem razmjeni znanja između regiona i Kine.
UCG: Vještačka inteligencija se razvija velikom brzinom. Koji bi, po Vašem mišljenju, bio sledeći korak u njenoj primjeni u ekonomiji i društvu, i kako bi zemlje poput Crne Gore mogle najbolje da iskoriste te promjene?
DR KUSTUDIĆ: Smatram da postoje mnogi alati koji mogu pomoći u optimizaciji poslovnih procesa, unapređenju korisničkog iskustva i efikasnijem upravljanju resursima. Zemlje poput Crne Gore mogu najbolje iskoristiti ove promJene kroz investicije u obrazovanje i obuku kadrova u oblastima vJeštačke inteligencije i analitike podataka. Takođe, važno je podsticati saradnju između akademskih institucija, privatnog sektora i vlade kako bi se razvijale inovativne strategije koje će odgovoriti na specifične lokalne izazove. Kroz integraciju AI u sektore poput turizma, zdravstva i poljoprivrede, Crna Gora može poboljšati svoju konkurentnost i osigurati održiviji ekonomski rast.
UCG: Koji bi Vaš savjet bio za mlade istraživače iz Crne Gore koji žele da se uključe u istraživanja vještačke inteligencije, i kako mogu iskoristiti globalne mogućnosti za unapređenje svojih znanja i karijere?
DR KUSTUDIĆ: Moj savjet za mlade istraživače iz Crne Gore koji žele da se uključe u istraživanja veštačke inteligencije bio bi da se fokusiraju na kontinuirano učenje i usavršavanje. Počnite sa osnovama programiranja i matematičkih principa, a zatim se usmjerite na specifične oblasti AI , kao što su mašinsko učenje ili obrada prirodnog jezika.
Iskoristite dostupne onlajn resurse, kurseve i platforme kao što su Coursera, edX ili Udacity , koji nude programe u vezi s vještačkom inteligencijom. Umrežavanje sa kolegama i stručnjacima putem konferencija, radnih grupa ili društvenih mreža poput LinkedIn-a može otvoriti vrata za globalne prilike. Za bilo koju poziciju ili kontakt imajte hrabrosti da im pošaljite emAI l, možda ste baš Vi, baš tog dana, ta osoba koju traže.