Merkelova otkrila u memoarima: Najviše briga zadavali su joj Srbija, lažna država i BiH

Kao dio operacije NATO „Saveznička snaga“ vazduhoplovne snage su se borile protiv srpskih i jugoslovenskih trupa Slobodana Miloševića, one su bile brutalne prema albanskom stanovništvu u pokrajini Kosovo i tjerale su ga u zjbeg kako bi spriječile nezavisnost Kosova, napisala je u svojim memoarima nekadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel.

Autobiografija Merkelove objavljena je pod nazivom „Sloboda: sjećanja 1954-2021“ i u njoj na više mjesta spominje Srbiju, Jugoslaviju i Balkan.

„U knjizi se pak nijednom poimence ne spominje neki političar sa Balkana“, prenosi „Dojče vele“ na srpskom jeziku.

Zemlje Balkana spominju se u dijelu gdje bivša kancelarka opisuje jedan sastanak sa vicekancelarom Zigmanom Gabrijelom, šefom njemačke diplomatije Frank-Valterom Štajnmajerom i drugima.

Tema je bila kako obilježiti razne okrugle godišnjice 2014. godine – recimo 25 godina od pada Berlinskog zida ili vijek od početka Prvog svjetskog rata.

Gabrijel je, piše Merkelova, rekao da se ne bi trebalo samo vraćati u prošlost, već razmišljati i o poukama iz istorije za današnje probleme.

„Imate pravo, posebno kad se radi o Prvom svjetskom ratu. Posle jugoslovenskih ratova devedesetih godina moramo doprinijeti da se trajno obezbijedi mirni suživot na Zapadnom Balkanu, tu imamo još mnogo posla“, piše Merkelova da je odgovorila kolegi.

U svojim memoarima podsjeća da su u to vrijeme Slovenija i Hrvatska već bile članice Evropske unije, dok su ostale zemlje Balkana bile na putu ka članstvu.

„Ali u našim razgovorima su nam najviše briga zadavale trajne napetosti prije svega između Srbije i Kosova, kao i u okviru država, posebno Bosne i Hercegovine. Čak i te 2014, sto godina po početku Prvog svjetskog rata, mir u regionu bio je krhak“, piše bivša kancelarka.

Na opisanom sastanku je, piše, predložila da se zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu u EU okupe na sastanku kako bi se ojačala njihova međusobna saradnja.

Kratko poglavlje zaključuje time da ima još mnogo problema.

„Bila sam i ostala uvjerena da jedino članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU može da obezbijedi trajan i miran suživot u regionu. Koliko god da je put do tamo trnovit, njime se mora ići“, navodi bivša kancelarka.

Zemlje regiona još se pominju pri opisu samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine. Tada su na dnevnom redu bili prijemi Hrvatske i Albanije u NATO, dok je Grčka blokirala ulazak Makedonije.