Mesarović: Ekspo 2027. će pozitivno uticati na cijelu privredu regiona
Privreda jedne države uvek je obiljležena najjačim brendovima koji iz nje dolaze. Mi želimo da srpska privreda nosi srpske brendove. Imamo kapacitet za to, imamo ljude, vrijedne i posvećene i odličnu geostratešku poziciju. Ono što je najvažnije, naša zemlja je sa stabilnom ekonomijom, rastućom, zemlja u kojoj je mir, a sve zahvaljjujući politici koju vodi predsjednik republike Aleksandar Vučić i Vlada Republike Srbije sa predsjednikom Milošem Vučevićem na čelu.
Poslednjih godina svjedoci smo koliko sporazuma o slobodnoj trgovini je zaključeno i koliko naša zemlja uživa ugled u svijetu, a sve to samo zahvaljujući odnosu lidera naše zemlje Aleksandra Vučića sa liderima drugih država, kaže u razgovoru za „Politiku” Adrijana Mesarović, ministarka privrede.
Nedavno ste boravili u posjeti Kini. Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju dvije države i u kojim oblastima bi ta saradnja mogla da bude još bolja?
Za poslednjih deset godina, ukupna vrijednost našeg izvoza povećana je 87 puta. Kina je trenutno vodeća na listi 10 najvećih investitora u srpsku privredu. Sporazum o slobodnoj trgovini ima veliki i politički i ekonomski značaj. Sa jedne strane otvara našoj privredi najveće svjetsko tržište od preko 1,4 milijarde stanovnika, dok će sa druge dovesti do povećanja kineskih investicija u Srbiji i biti primjer dobre saradnje Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope. Ovaj sporazum je mnogo više od trgovinskog sporazuma. To je sporazum privrednog razvoja u najširem smislu. U prethodnom periodu, dolazak velikih kineskih kompanija u Srbiju postao je motor daljeg jačanja ekonomskih veza naše dvije zemlje. Kineski investitori ulažu u mnoge industrije. Pozitivni primjeri investicione saradnje sa kineskim partnerima su poslovanja kompanija poput „He Steel”, „Zijin Mining Group”, „Mai Ta Group”, „Minth Automotive Europe” i mnogih drugih.
Šansu za dalji razvoj možemo da iskoristimo zahvaljujući činjenici da Srbija ima i zaključene sporazume o slobodnoj trgovini i preferencijalnim uslovima razmjene sa državama EFTA, CEFTA, Evropskom unijom, Evroazijskom ekonomskom unijom, Republikom Turskom, Velikom Britanijom. Takođe, nedavno su Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali Sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu između dviju vlada, ali i Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Egipta. Sve ovo predstavlja veliki potencijal za zajedničke nastupe srpskih i kineskih kompanija, imajući u vidu da Srbija danas ima pristup tržištu od gotovo 2,8 milijardi ljudi. Da bismo izvozili na sva tržišta koja sam navela, potrebno je da preko polovine vrijednosti bude ugrađeno u proizvode, odnosno proizvedeno u Srbiji, a to je nedvosmisleno ključna konkurentska prednost srpske privrede. Ukoliko je potrebno da izdvojimo segment u kom bismo željeli da bude još bolja saradnja, onda su to svakako nove tehnologije, obnovljivi izvori energije, proizvodi zasnovani na primeni veštačke inteligencije, ali i prehrambena industrija gde očekujemo značajne rezultate u narednom periodu kada je u pitanju izvozni potencijal naše zemlje.
Kada će se i kako isplatiti investicije u oblasti infrastrukture, nacionalni stadion, Ekspo?
Treba posmatrati širi kontekst ekonomskog razvoja. Prije svega, dugoročnu ekonomsku dobit jer će Ekspo 2027. uticati na cijelu privredu regiona. Zbog dolaska preko tri miliona posetilaca i cijele organizacije Ekspo izložbe, neophodna su infrastrukturna ulaganja, a dugoročni efekti tih ulaganja će ostati vidljivi kroz povećanu atraktivnost za turiste, otvaranje novih poslovnih prilika i jačanje imidža zemlje. Ovi projekti mogu pospješiti buduće investicije i privući kapital u različite sektore, poput nekretnina, turizma i industrije usluga.
Izgradnja modernih objekata poput nacionalnog stadiona značajno će povećati kapacitet za organizaciju međunarodnih sportskih i kulturnih događaja, što dugoročno povećava prihode od turizma, ugostiteljstva i pratećih uslužnih grana. Kroz investicije u infrastrukturu zapošljavaju se i lokalne kompanije, mala i srednja preduzeća i povećava se zaposlenost. Sve to stvara pozitivan ciklus potrošnje i izuzetne ekonomske aktivnosti unutar zemlje. Poboljšanje infrastrukture vodi do efikasnije transportne mreže, a samim tim smanjivanja troškova logistike i povećanja konkurentnosti domaće privrede na međunarodnom tržištu. Bolja povezanost unutar zemlje privlači i strane investitore koji će imati još povoljnije uslove za poslovanje. Nakon Ekspo izložbi mnoge zemlje su zadržale trajne atrakcije koje su postale simboli gradova ili ključni infrastrukturni objekti. Na primjer, Ajfelova kula izgrađena za Svjetsku izložbu u Parizu 1889. godine, postala je globalno prepoznatljiv simbol grada. Takođe, Šangajska kula iz 2010. godine predstavlja vrhunac tehnološkog napretka Kine.
Svedoci smo da opozicija pokušava da izazove krizu i zaustavi razvoj Srbije zloupotrebljavajući velike tragedije kao što je nesreća na železničkoj stanici u Novom Sadu. Kako odgovarate na to?
Teški su dani iza nas. Kao Novosađanka ne mogu a da ne kažem koliko sam duboko potresena zbog velike tragedije koja se dogodila. U mom gradu su se desile velike tragedije prilikom požara u kafiću „Laundž”, stradalo je osmoro mladih ljudi, i 2012. godine prilikom požara u diskoteci „Kontrast”, kada je život tragično izgubilo šestoro mladih ljudi.
I dan danas održavamo pomene i sjećanja na te dane kada je Novi Sad bio zavijen u crno. I ne mogu da se ne sjetim da smo tada, kada se desio požar u „Kontrastu”, mi bili opozicija, da je to bilo vrijeme neposredno prije izbora, a da nikome od nas nije palo na pamet da rušimo Gradsku kuću, da pozivamo građane da ruše državu, niti smo tu tragediju koristili u političke svrhe. Zato je ovo što danas vidimo da radi opozicija još strašnije. Oni lešinare na velikoj tragediji pokušavajući da izazovu haos i da je iskoriste za dolazak na vlast.
Samozvani borci protiv nasilja pokazali su da oni vide Srbiju u raljama nasilja, tuča i makljanja na ulicama. Potpuno sam zgrožena haosom koji su izazvali na ulicama gradova širom Srbije, a sve u pokušajima da zaustave život i normalno funkcionisanje građana. To što rade je čisto siledžijstvo i maltretiranje građana. Te iste opozicione stranke i neke građanske organizacije kojima su i na prošlim izborima građani Srbije pokazali koliko su mizerni za njih, sada nasiljem pokušavaju da zauzmu ono što legalnim putem, na izborima, nikada neće moći.
Tugu naroda i tragične događaje koriste u političke svrhe. Lažu, pokušavaju da zavade narod, da izazovu građanske sukobe. Ljudi bez ideja i, što je najstrašnije, bez odgovornosti. Sigurna sam u to da građani Srbije neće nasjesti na njihove laži i provokacije, i da vjeruju u svoju državu koja će, kao i uvijek do sada, znati da zaštiti mir i njihovu bezbjednost. Apsolutno vjerujem da ćemo nastaviti putem prosperiteta naše Srbije, i ostvarivati još bolje rezultate u svim segmentima života i bolji život naših građana.
(Politika)