Ne sjekirajte se đetići: Crna Gora neće biti meta Rusije ako dođe do šireg sukoba – jer nemaju šta da gađaju!

Gdje je Crna Gora u svijetlu širenja sukoba na svjetskom nivou? Samo jedno od pitanja je šta naša zemlja preuzima kada se evropske države spremaju na vanredne okolnosti koje su obrađene u Temi Jutra Prve televizije gdje su gostovali urednik informativnog programa TV ADRIA Đorđije Savović i vojni analitičar Zdravko Kasalica.

Kasalica se osvrnuo na događaje na ratištu i naveo da variraju od dnevnih događaja a da se situacija usložnjava zbog odluke američke administracije da se odobri korišćenje dalekometnog oružja u dubinu ruske teritorije.

„To je ono što će intenzivirati sukob ali u smislu još žešćih vojnih napada na Ukrajinu. Naravno, to je konflikt koji još uvijek neće biti završen jer je očito da nekome u svijetu odgovara trajanje takvog sukoba a iza koga se krije samo dolar“, kazao je Kasalica.

On dodaje da je Ukrajina već koristila ovo oružje, ali ne da napada Rusiju, već da napadne Krim.

„Sve zavisi od težine eksploziva koji nosi, a može da dobaci 300 kilometara. Ako bi Ukrajinci željeli da idu dublje u teritoriju Rusije, onda ne bi mogli da stave masu jaču od 200 kilograma. Te rakete su itekako efikasne, korištene su i tokom agresije na SR Jugoslaviju od strane NATO saveza i mogu da naštete Rusiji. Pitanje je kakav može da bude odgovor Rusije na ovakve napade a ne mislim da će Rusija izvršiti napad na bilo koju poziciju van Ukrajine ali da se može desiti da obore satelite koji su isključivo pod kontrolom SAD-a“, kazao je Kasalica.

Savović je kazao da je na djelu pucanj u pravcu mira jer ovim se ne dolazi do mirovnih rješenja.

„Nekako svi zaboravljaju da su Amerikanci imali crvenu liniju tokom Kubanske krize. Tada su Rusi trebali da postave svoje rakete na Kubi a Amerikanci su rekli da neće dozvoliti, blokirali su Kubu i dan danas ih drže pod blokadom. Brodovi su stigli do Kube, ali bez raketa. SAD su tada smatrale legitimnim da rakete ne mogu biti upravo zbog dometa koji je to ukazao. Rusiji je crvena linija da Ukrajina bude u NATO i da raspoređuju rakete. Treba znati da su Amerikanci imali svoje interese, i da se ne može optuživati Rusija i Moskva za istu situaciju“, kazao je Savović.

 

Dodaje da Bajdenov potez sigurno nije da poboljša poziciju Trampu koga mediji američki kritikuju za bliskost sa Putinom a ovo će i njemu predstavljati problem ukoliko dođe do većeg napada na Rusiju, a odgovor Moskve sigurno neće biti da sjede skrštenih ruku.

„Možda neko ko najbolje u regionu poznaje predsjednika Putina je Aleksandar Vučić. On je nedavno imao pres konferenciju i prenio njegovo poznavanje Putina – ukoliko Rusija bude ugrožena, neće oklijevati da upotrijebi i nuklearno oružje“, kazao je Savović.

Kasalica se osvrnuo na činjenicu da je žalosno što Evropa razmišlja o ovim stvarima a to je zbog slijepe poslušnosti američkog hegemoniji.

„Postoji velika bojazan usljed ovog rata, ne zbog toga što će Putin ili Bajden ispaliti nuklearne projektile, a njih ima u Evropi koliko hoćete a to su nuklearne elektrane. One bi mogle da izazovu katastrofu. Pripreme za nuklearni rat su jedna psihološka agresija na slobodnog čovjeka i na njegov razum da razmišlja kako da se spasi od nečega od čega ne može da se spasi. Ne možete se skrivati i od radijacije ni od takvog udara“, kazao je Kasalica.

Dodaje da Crna Gora kao članica NATO-a ne može biti nikakva meta jer Crna Gora nije prijetnja bilo kojoj nuklearnoj sili, ali je legitimna meta jer pruža političku podršku.

 

„Na koji način Crna Gora pomaže Ukrajini mnogo je manje od riječi simbolično“, kazao je Kasalica.

Teorijski da, praktično ne, Crna Gora bi mogla da bude meta u takvom sukobu, naveo je sa druge strane Savović i to potkreljuje činjenicom što ne postoji relevantan vojni objekat niti NATO objekat na njenoj teritoriji jer nema šta da se gađa.

„Da se gađa planina, ne postoji svrsishodnost. Prije mislim da će biti da neki NATO satelit. Svi oni su obavještajni koji daju podatke na terenu. Vjerovatno će ruski odgovor biti u tom pravcu da se pošalje neka takva poruka. Opet sa druge strane, što se vojne pomoći tiče, Ukrajina je dobila oko 200 milijardi dolara zvanične pomoći, a koliko je to nezvanično“, kazao je Savović dodajući da se mijenja koncepcija rata a da Evropa prazni svoje vojna skladišta.