Ukrajina obilježava 1000 dana rata i nada se njegovom okončanju sljedeće godine
Ukrajina danas obilježava hiljadu dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim trupama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima, dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.
Kao poticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džozef Bajden dao je zeleno svijetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta.
Ali dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, a vojni stručnjaci upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata, piše Rojters.
Hiljade ukrajinskih građana su poginule, više od šest miliona živi kao izbjeglice u inostranstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i vazduhom koja je počela najveći sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Vojni gubici su katastrofalni, iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Tragedija je pogodila porodice u svakom uglu Ukrajine, gdje su vojne sahrane uobičajene u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni besanim noćima sirena vazdušne opasnosti i anksioznosti.
Osjećaj eskalacije je opipljiv
Sada povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe – ne govoreći kako – dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina, te povećava izglede za razgovore o okončanju rata.
Nakon američkog odobrenja korištenja oružja dugog dometa, osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na ratnom polju uoči bilo kakvih pregovora.
Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama i sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.
Jedan visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika.
Ukrajina u međuvremenu ima neke od svojih najboljih trupa koje pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u augustu kao adut za pregovaranje.
Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja, takođe, ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022, pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.
S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju obnovila svoj vazudšni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansirajući 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od augusta.
Uz odobrenje SAD-a da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska finansijska pomoć i pomoć u oružju, takođe, ostaju vitalni.
‘Nama treba pravi mir’
Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta, ukrajinska ekonomija još je na samo 78 posto u odnosu na period prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekad divovske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene.
Posmatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinskih civila, iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.
Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.
More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.
Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krima i, podržavajući paravojne pobune na istoku, ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom.
Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska.
“Želimo naglasiti: neće biti ‘Minska 3’; ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.
(Al Jazeera/agencije)