Fokus Mreže omladinskih fondova Zapadnog Balkana i Turske biće na participaciji mladih, zagovaranju za bolje omladinske politike i jačanju kapaciteta organizacija koje se bave mladima

Bosna i Hercegovina i Kosovo nove su članice mreže Omladinski HUB Zapadnog Balkana i Turske, koja će se u narednom periodu fokusirati na jačanje kapaciteta omladinskih organizacija kroz mentorsku i finansijsku podršku, kao i na praćenje inkluzivnih politika i unapređenje participacije mladih.

To je poručeno na kick off konferenciji u okviru projekta „Stronger Voices for Better Choices“, koji je organizovao Omladinski Hub za Zapadni Balkan i Tursku (Youth Hub for Western Balkan and Turkey).

Predstavnica Mreže YHWBT – OHZBT, Aida Perović (NVO Prima), najavila je početak novog trogodišnjeg ciklusa rada ove regionalne mreže, koja sada broji 68 članica iz sedam zemalja – država Zapadnog Balkana i Turske.

„Prije nekoliko dana, naša mreža je postala istinski regionalna, s obzirom na to da su nam se pridružile članice iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova. Mreža je prethodnih osam godina okupljala organizacije iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Turske, sa gotovo 70 organizacija članica, možemo sa ponosom reći da smo vodeća platforma za omladinski rad i praćenje inkluzivnih politika u regionu“, istakla je Perović.

Kazala je da je poseban fokus mreže stavljen na Indeks učešća mladih, koji prati dvadesetpet ključnih indikatora stanja mladih u regionu.

„Iako bismo mogli pratiti još više indikatora, odlučili smo se za one koji su mjerljivi u svim državama učesnicama“, pojasnila je Perović.

Nova faza djelovanja Mreže, započeta 15. novembra, usmjerena je i na jačanje kapaciteta omladinskih organizacija na lokalnom nivou, kroz mentorsku i finansijsku podršku.

„Protekle četiri godine fokusirali smo se na unapređenje zapošljivosti mladih, posebno onih iz NEET kategorije – mladih koji nisu zaposleni, nisu u procesu formalnog obrazovanja niti u nekoj od neformalnih edukacija. U narednom periodu, nastavićemo rad na poboljšanju njihovih šansi za zapošljavanje, ali i na jačanju omladinskih politika i participaciji mladih u odlučivanju“, poručila je Perović.

Naglasila je značaj saradnje svih članica mreže i izrazila zahvalnost organizacijama koje su pomogle u pokretanju nove faze djelovanja.

„Srećna sam što je naša mreža prepoznata kao ključni akter u regionu, posvećen osnaživanju mladih i izgradnji njihovih potencijala“, istakla je Perović.

Mrežu, pored NVO Prima, predvode nevladine organizacije, od kojih Fondacija Ana i Vlade Divac iz Srbije koordinira cijelom mrežom. Tu su i partneri Beyond Barriers iz Albanije, Youth Alliance Kruševo iz Sjeverne Makedonije, Asocijacija volontera u zajednici (TOG) iz Turske, Institut za razvoj mladih KULT iz Bosne i Hercegovine i Demokratijom za razvoj sa Kosova.

Predstavnica Mreže YHWBT – OHZBT, Mirjana Mirosavljević-Bobić, predstavila je ključne ciljeve i metodologiju novog trogodišnjeg projekta Stronger Voices for Better Choices, koji je zvanično započeo 15. novembra.

Projekat, kako je dodala, koji se realizuje u saradnji sa partnerskim organizacijama iz sedam zemalja Zapadnog Balkana i Turske, ima za cilj unapređenje položaja mladih i njihovo veće uključivanje u društvene, političke i ekonomske procese.

„Naš projekat se zasniva na pretpostavci da je učešće građanski i građana, a posebno mladih, ključno za održivost demokratskih procesa, zaštitu ljudskih prava, slobodu medija, smanjenje korupcije i odliva mladih iz regiona, kao i za napredak u evropskim integracijama“, istakla je Mirosavljević-Bobić.

Jedan od osnovnih problema, kako je ukazala, jeste nizak nivo uključivanja mladih u donošenje odluka koje utiču na njihove živote, što je zajednički izazov za sve države regiona.

„Projekat koristi tri osnovne metode kako bi postigao željene rezultate. Prva metoda je zagovaranje zasnovano na dokazima, koja omogućava prikupljanje i analizu podataka o položaju mladih u regionu, čime se donosiocima odluka pružaju precizni uvidi u ključne probleme i potencijalna rješenja. Takođe, omogućava komparaciju situacije među državama“, navela je Mirosavljević-Bobić.

Drugi metod je jačanje kapaciteta omladinskih organizacija, navodeći da kroz finansijsku i mentorsku podršku, projekat osnažuje lokalne organizacije i neformalne omladinske grupe da djeluju efikasno na lokalnom nivou.

„Poseban akcenat stavljen je na uključivanje mladih žena, imajući u vidu da one učestvuju u društvenim procesima znatno manje nego mladi muškarci. Treći metod je povećanje vidljivosti i uticaja civilnog sektora – fokus je na podizanju svijesti o važnosti uključivanja mladih u društvene procese, naročito marginalizovanih grupa, kao što su mlade žene i pripadnici ranjivih zajednica“, rekla je Mirosavljević-Bobić.

Istakla je da iako mladi čine preko 15 odsto populacije u regionu, njihovo uključivanje u zajednice u kojima žive i dalje je nedovoljno.

„Postojeće politike često se obraćaju samo onim mladima koji su već aktivni, dok mnoge marginalizovane grupe ostaju po strani. Projekat Stronger Voices for Better Choices nastoji da promijeni ovu dinamiku, nudeći održiva rješenja za probleme poput nezaposlenosti, neadekvatnog obrazovanja i ograničenih prilika za mlade“, navela je Mirosavljević-Bobić.

Predstavljajući pregled glavnih trendova i izazova u položaju mladih u državama Zapadnog Balkana i Turske, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije mladih, predstavnica Youth Alliance Kruševo iz Sjeverne Makedonije, Biljana Stojcheska, ocijenila je da je položaj mladih u toj državi znatno bolji nego prije 25 godina, kada je organizacija osnovana.

„Prema indeksu participacije mladih, koji se u Sjevernoj Makedoniji analizira kroz političko, ekonomsko i socijalno učešće, rezultati pokazuju da je socijalna participacija na visokom nivou od 80 odsto, ekonomska 65 odsto, dok je politička najniža – svega 43 odsto“, rekla je Stojcheska.

Ukazala je da je najkritičnija oblast politička participacija.

„U trenutnoj vladi nemamo nijednog mladog ministra, iako bi barem jedan trebalo da bude uključen. Socijalna participacija je bolja, dijelom zbog blizine univerziteta različitim zajednicama, što omogućava mladima iz svih dijelova države lakši pristup obrazovanju. Međutim, moramo raditi na unapređenju uslova rada i povećanju prosječnih zarada, jer su mladi suočeni sa nepovoljnim ekonomskim prilikama“, istakla je Stojcheska.

Prema njenim riječima, zakonska obaveza postojanja lokalnih omladinskih savjeta u svim opštinama nije dovoljna ako ti savjeti nisu funkcionalni i ako ne omogućavaju stvarno uključivanje mladih u donošenje odluka.

Predstavnik organizacije TOG iz Turske, Evren Ejder, ukazao je na četiri ključna problema koji opterećuju mlade u Turskoj:

„Prvi problem je nezaposlenost i ekonomska nesigurnost. Turska ekonomija suočava se s dugotrajnim izazovima, dodatno pogoršanim nakon razornog zemljotresa. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti rasti, što dodatno otežava položaj mladih. Drugi problem je jaz u obrazovanju i vještinama. Turska ima 209 univerziteta, ali kvalitet obrazovanja često ne zadovoljava standarde tržišta rada. Čak i osobe sa doktoratima teško pronalaze zaposlenje, što ukazuje na nesklad između obrazovnog sistema i potreba privrede“, istakao je Ejder.

Prema njegovim riječima, jedan od problema je rodna i društvena nejednakost.

„Društvene barijere otežavaju ženama i marginalizovanim grupama ulazak u ekonomsku sferu. Prisutnost velikog broja migranata dodatno komplikuje situaciju, čineći socijalnu isključenost jednim od najvećih problema“, naveo je Ejder.

Ukazao je i da je jedan od problema i odliv mozgova i migracija, navodeći da sve veći broj mladih i obrazovanih ljudi napušta Tursku, tražeći bolje prilike u zapadnoj Evropi i anglosaksonskim zemljama.

„Ovo je zajednički izazov za Tursku i Zapadni Balkan, koji zahtijeva hitne reforme“, dodao je Ejder.

Ocijenio je da projekti poput ovoga nude priliku za jačanje svijesti o ovim pitanjima i kreiranje rješenja koja će mladima omogućiti aktivnije i produktivnije učešće u društvu.

Predstavnica organizacije Beyond Barriers iz Albanije, Silvia Dervishi, ukazala je da mladi čine oko 35 odsto stanovništva te države, da predstavljaju ključni resurs za razvoj društva, ali da se suočavaju sa brojnim preprekama, posebno mladi iz ruralnih sredina, etničkih manjina i osobe s invaliditetom.

„Albanska vlada je 2019. usvojila Zakon o mladima, što je bio značajan korak ka formalizaciji omladinske politike. Osnovani su Ministarstvo za omladinu i djecu, kao i Nacionalna agencija za mlade. Iako imamo pozitivne pomake, uključujući omladinske savjete u opštinama, njihova aktivnost je ograničena, a zastupljenost mladih u procesu donošenja odluka je minimalna. Samo 1,5 odsto mladih ima mjesta u parlamentu“, navela je Dervishi, oslanjajući se na podatke Indeksa omladinske participacije iz 2022.

Ukazala je i da nezaposlenost mladih ostaje ozbiljan problem.

„Osnivanje Ministarstva za preduzetništvo i inicijativa poput poslovnih biblioteka doprinijeli su razvoju startapa i boljoj pripremi mladih za tržište rada. Ipak, mnogi mladi i dalje teško pronalaze stabilno i zaposlenje“, rekla je Dervishi.

Prema njenim riječima, socijalna uključenost mladih u Albaniji, prema podacima, ostaje niska.

„Oko 17,5 odsto mladih napušta školovanje rano, a posebno su pogođeni mladi iz ruralnih područja zbog ograničenog pristupa kvalitetnim obrazovnim i vanškolskim programima. Nedostatak mekih vještina u obrazovnom sistemu dodatno smanjuje šanse mladih za društvenu uključenost i zapošljavanje. Potrebne su strategije koje će uključiti marginalizovane grupe i pružiti im jednake prilike“, istakla je Dervishi.

Predstavnik Instituta za razvoj mladih „Kult“ iz Bosne i Hercegovine (BiH), Aziz Đipa, ukazao je na izazove sa kojima se suočavaju mladi u toj državi, uključujući trend odliva mladih, nisku političku participaciju i neusaglašenost obrazovanja sa potrebama tržišta rada.

„Više od 51 odsto mladih u BiH želi da napusti državu. Ovaj trend se preliva na obrazovni sistem, gdje bilježimo pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama, kao i studenata na univerzitetima. Ovo će dugoročno uticati na tržište rada, posebno kada uzmemo u obzir visok stepen nezaposlenosti mladih, koji se pogoršao nakon pandemije COVID-19“, naveo je Đipa.

On smatra da obrazovni sistem u BiH nije prilagođen potrebama tržišta rada, što otežava mladima da se zaposle i doprinosi visokoj stopi nezaposlenosti.

„Mladi koji završe školovanje često ne posjeduju potrebne vještine koje tržište rada zahtijeva. Takođe, mladi iz socijalno ugroženih i marginalizovanih grupa, poput onih koji izlaze iz sistema socijalne zaštite, suočavaju se sa dodatnim preprekama, uključujući pristup obrazovanju i stambenom zbrinjavanju“, rekao je Đipa.

Ukazao je da političko učešće mladih u BiH ostaje izuzetno nisko, uprkos postojanju formalnih mehanizama.

„Iako BiH ima zakonske okvire koji omogućavaju veću zastupljenost mladih, uključujući omladinske zakone iz 2015. godine, njihova implementacija je slaba. Povjerenje mladih u političke partije i sistem je minimalno, a mlade žene su dodatno marginalizovane u političkom procesu“, rekao Đipa, dodajući da kvote za rodnu ravnopravnost nisu dovoljne da osiguraju stvarnu zastupljenost.

Predstavnik Democracy for Development iz Kosova, Ferid Murseli, kazao je da Kosovo ima jednu od najmlađih populacija u Evropi.

„Prema popisu iz 2011. godine, prosječna starost stanovništva bila je 29 godina, dok je u novom popisu iz 2024. godine ona porasla na 34. Ova demografska karakteristika nosi posebnu odgovornost za institucije i kreatore politika, posebno kada je riječ o zapošljavanju i socijalnom uključivanju mladih“, stakao je Murseli.

Ukazao je da nezaposlenost mladih na Kosovu ostaje visoka, uprkos opadanju u posljednjih deset godina.

„Stopa nezaposlenosti mladih uzrasta od 15 do 24 godine i dalje je značajno viša u poređenju sa prosjekom EU od 13 odsto. Takođe, 32 odsto mladih u dobi od 15 do 24 godine, kao i 50 odsto onih od 25 do 29 godina, ne pripadaju kategorijama zaposlenih, obrazovanih ili onih na obuci. To je zabrinjavajuće u poređenju sa 23 odsto u zapadnim državama“, rekao je Murseli.

Dodao je da je većina mladih na Kosovu zaposlena na privremenim poslovima, dok značajan broj radi u neformalnom sektoru, što negativno utiče na njihovu ekonomsku stabilnost i dugoročne perspektive.

„Osim ekonomskih izazova, mladi na Kosovu imaju nizak nivo povjerenja u političke i državne institucije. Ipak, nova Strategija za mlade za period 2024–2032, koja je izrađena u saradnji sa ekspertima i civilnim društvom, daje nadu za budućnost“, naveo je Murseli.

Predstavnica NVO Prima iz Crne Gore, Aida Perović, ukazala je da je usvojena nova Strategija za mlade za period do 2027. godine, uz akcione planove i budžet.

„Iako je između prethodne i nove strategije postojao vakuum koji je uticao na omladinske organizacije, nova strategija obećava bolje prilike za mlade. Takođe, zahvaljujući saradnji sa Monstatom, sada se prate podaci o mladima uzrasta od 15 do 30 godina, usklađeni sa Zakonom o mladima, što omogućava preciznije analize i bolje razumijevanje njihovog položaja“, navela je Perović.

Ukazala je da je zahvaljujući zagovaranju mreže omladinskih organizacija, naknada za stručnu praksu visokoškolaca povećana sa 220 eura na 450 eura a sada je porasla na 600.

„Važno je napomenuti i da su sve opštine usvojile su lokalne planove za mlade, uz razvoj mreže omladinskih servisa“, rekla je Perović.

Govoreći o ključnim izazovima, Perović je kazala da od 2018. godine Indeks učešća mladih u Crnoj Gori bilježi stalni pad, uz smanjenje njihove participacije u donošenju političkih, ekonomskih i društvenih odluka.

„Mnogi mladi napuštaju Crnu Goru u potrazi za boljim prilikama, što dodatno doprinosi starenju populacije u mnogim opštinama. Takođe, mladi izražavaju potrebu za boljom podrškom u oblasti mentalnog zdravlja, što ukazuje na značajan nivo nezadovoljstva i stresova s kojima se suočavaju“, navela je Perović.

Smatra i da iako su sredstva za mlade obezbijeđena, njihova implementacija nije adekvatna, što dovodi do vraćanja neiskorišćenih sredstava u budžet.

Perović je ukazala na potrebu za većim angažovanjem institucija i civilnog sektora kako bi mladi vidjeli svoju budućnost u Crnoj Gori.

Istakla je važnost strateškog usmjeravanja sredstava i boljeg razumijevanja potreba mladih kako bi se unaprijedio njihov položaj.

Predstavnica Fondacije Ana i Vlade Divac iz Srbije, Mirjana Mirosavljević-Bobić, ukazala je da nezaposlenost mladih u toj državi trenutno iznosi skoro 19 odsto, pri čemu je broj nezaposlenih žena veći, posebno u uzrastu od 25 do 29 godina.

„Takođe, veliki broj mladih radi neformalno, bez ugovora, što im uskraćuje prava i beneficije koje bi imale kao formalno zaposlene osobe“, kazala je Mirosavljević-Bobić.

Ukazala je da je svaka četvrta mlada osoba u Srbiji u riziku od siromaštva, sa prihodima manjim od 300 eura mjesečno.

„To direktno utiče na pristup adekvatnom stanovanju, posebno za mlade iz sistema socijalne zaštite i romsku populaciju. Prema posljednjim podacima, 12% mladih moralo je da prekine obrazovanje zbog nemogućnosti plaćanja stanarine, dok je 15% to navelo kao jedan od glavnih razloga“, dodala je Mirosavljević-Bobić.

Ukazala je i da je primjetan pad fizičkog nasilja nad mladima – sa 49 odsto na duplo manji procenat u posljednjih godinu dana.

„Međutim, raste izloženost digitalnom nasilju, koje sada pogađa 50 odsto mladih. Diskriminacija je u blagom opadanju, ali i dalje ostaje ozbiljan problem. Iako situacija nije idealna, ovi trendovi pokazuju da postoji prostor za unapređenje kroz ciljane preporuke i jačanje podrške mladima“, zaključila je Mirosavljević-Bobić.