Tramp će do srži prepraviti Bajdenovu politiku
Politički ciljevi Donalda Trampa, koji je pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD, nisu usmjereni samo na poništavanje rada administracije Džozefa Bajdena već on, prema najavama koje je davao tokom predizborne kampanje, želi da do srži prepravi Bajdenovu politiku i federalne agencije koje su radile na njenom stvaranju, ocijenio je danas američki portal „Politiko“.
U analizi onoga o čemu je Tramp govorio tokom predizborne kampanje, „Politiko“ podsjeća da je on, između ostalog, obećao najveću deportaciju imigranata u američkoj istoriji, uvođenje novih carina na uvoz robe, zamrzavanje propisa vezanih za klimu, kao i da je najavio da želi da okonča ratove u Ukrajini i Gazi.
„Politiko“ ocjenjuje da će neki od najvažnijih Trampovih ciljeva, među kojima su poreske olakšice i izmene Zakona o pristupačnoj nezi, dobiti odobrenje Kongresa, kao i da će Trampova administracija moći da promijeni imigracionu politiku i zdravstvene propise, da interveniše u prekookeanskim ratovima i oblikuje obrazovni sistem, bez pomoći Kapitol hila.
Tramp je u kampanji obećao da će unajmiti više hiljada graničnih agenata, usmjeriti vojnu potrošnju ka bezbjednosti granica i pozvati se na Zakon o neprijateljima iz inostranstva iz 1798. godine, prema kome predsjednik SAD može da odobri hapšenje, preseljenje ili deportaciju bilo kog muškarca starijeg od 14 godina koji je porijeklom iz strane neprijateljske zemlje, kako bi protjerao osumnjičene članove narko kartela i kriminalne grupe bez sudskog saslušanja, podsjeća „Politiko“.
Kada je reč o temi ilegalnih migranata, Tramp je rekao da će okončati puštanje migranata u SAD dok čekaju svoja saslušanja u imigracionom sudu, i da će vratiti politiku iz njegovog prvog mandata, koja je zahtijevala da tražioci azila čekaju u Meksiku dok su njihovi slučajevi procesuiraju.
„Politiko“ ocjenjuje da bi sudovi mogli da odbiju njegov predlog da se dio vojnog budžeta iskoristi za bezbjednost granica, jednu od mnogih zakonskih prepreka koje bi mogle da se nađu pred njegovom politikom.
Tramp je rekao i da će uvesti carine od 10 do 20 odsto na svu uvoznu robu čija je vrijednost tri biliona dolara i carinu od 60 odsto na svu kinesku robu, što bi dramatično proširilo dažbine koje je uveo tokom svog prvog mandata, ali je ostalo nejasno kako planira da sprovede taj plan.
Mnogi stručnjaci za trgovinu misle da bi on mogao brzo da se osloni na postojeća ovlašćenja, kao što je Međunarodni zakon o ekonomskim ovlašćenjima za vanredne situacije, koji predsjedniku daje široka ovlašćenja da kontroliše ekonomske transakcije nakon proglašenja vanrednog stanja.
Tramp je rekao da želi da izraelski premijer Benjamin Netanijahu okonča rat u Gazi do januara, ako dobije predsjedničku funkciju.
Slično tome, on je insistirao da se rat u Ukrajini mora okončati, iako nije iznio način na koji bi se okončao sukob Moskve i Kijeva.
Trampova prva administracija zauzela je snažan stav protiv Irana, sprovodeći ono što je tada nazvano kampanjom „maksimalnog pritiska“, sa oštrim sankcionisanjem Teherana sa ciljem da se njegovoj ekonomiji oduzme sposobnost rasta.
Sankcije su bile usmjerene na najviše komandante Korpusa iranske revolucionarne garde i druge visoke zvaničnike, a tokom njegovog prvog mandata ubijen je bivši komandant elitnih jedinica – brigada Al Kuds Iranske revolucionarne garde Kasem Sulejmani, zbog čega su Iran i njegovi saveznici obećali osvetu.
Očekuje se da će Trampov stav prema Iranu verovatno uticati na njegov pristup ratovima u Gazi i Libanu, kao i na njegovu širu bliskoistočnu politiku.
Iako Tramp i Netanjahu nisu bili u najboljim odnosima, verovatno je da će bilo koja politika koju Tramp sprovodi u vezi sa Teheranom i njegovim saveznicima uključivati značajan porast podrške Izraelu, ocjenjuje američki portal.
Tramp je naveo da će mocći brzo da postigne mirovni sporazum u ratu između Ukrajine i Rusije, rekavši tokom izborne kampanje da će započeti razgovore prije preuzimanja dužnosti, ali nije odgovorio na pitanje da li želi da Ukrajina dobije rat.
On je za rat okrivio Vladimira Zelenskog i zaprijetio da će zaustaviti ulaganja u tu zemlju ako pobijedi, navodi „Politiko“.
Trampova politika prema Kini je uglavnom bila izgrađena na njegovom širem stavu „Amerika na prvom mjestu“, a njegova prva administracija nastojala je primjenjuje oštre kazne za krađu intelektualne svojine.
Ako Tramp održi svoju reč, uskoro će preokrenuti zdravstvenu politiku u SAD, jer je obećao da će skeptika za vakcinaciju Roberta F. Kenedija mlađeg postaviti da upravlja sektorom zdravstva u svojoj administraciji.
Što se tiče abortusa, Tramp ne samo da je negirao da će tražiti savezno zakonodavstvo za zabranu ili ograničavanje abortusa, već je rekao i da će staviti veto na svaku zabranu abortusa koja stigne do njegovog stola.
Čim preuzme dužnost 20. januara, očekuje se da će novoizabrani predsjednik preokrenuti rad na Bajdenovom agresivnom programu u borbi protiv klimatskih promena, koji je imao za cilj smanjenje upotrebe fosilnih goriva i smanjenje emisije gasova staklene bašte, dodaje „Politiko“.
Umjesto toga, kako dodaje američki portal, „Tramp je obećao da će sačuvati zastarele elektrane na ugalj i da će povećati proizvodnju nafte i prirodnog gasa“, iako SAD već proizvode ta goriva na rekordnim nivoima.
(RT Balkan)