Nekima se na Balkanu ne piše dobro, a znamo dobro kome: I Kamali i Trampu za region prioritet borba protiv korupcije i kriminala

Predstavnici izbornih štabova Harisove i Trampa u pisanom odgovoru makedonskom servisu Glasa Amerike objasnili su stavove predsjedničkih kandidata uoči izbora u SAD koji se održavaju danas.

Krajnje interesantno, i jedan i drugi kandidat zagovaraju da će prioritet američke politika prema regionu Zapadnog Balkana biti borba protiv organizovanog kriminala. I pticama na grani su poznate činjenice da region grca od šverca cigareta i narkotika a nekadašnja opozicija u Crnoj Gori je oštro optuživala nekadašnji crnogorski režim da je žestoko upleo prste u ovaj zanosni biznis.

Oni su u više navrata poručivali da će se boriti protiv kriminala i korupcije a prvaci nekadašnje opozicije su direktno optuživali bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da je na čelu kriminalnog lanca koji je svezao državu.

Iz odgovora koji je izborni štab kamale Haris dao Glasu Amerike navodi se da je Harisova dosljedno zagovarala unaprjeđenje demokratije, vladavine prava i borbu protiv korupcije.

„Borba protiv korupcije je suštinski interes američke nacionalne bezbjednosti, što je jedan od razloga zbog kojih je Harisova u potpunosti posvećena unaprijeđenju evroatlantskih aspiracija zemalja Zapadnog Balkana. NATO i EU počivaju na zajedničkim demokratskim vrijjednostima, uključujući jake, nezavisne i odgovorne institucije – naveo je portparol izbornog štaba Kamale Haris u kratkom odgovoru na pitanje o budućoj politici demokrata prema Zapadnom Balkanu.

Američki predsjednik Džozef Bajden je 2021. godine potpisao izvršnu naredbu kojom je predviđena blokada imovine i sprječavanje ulaska u SAD određenim osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana, za radnje koje, između ostalog, uključuju korupciju.

Iz Trampovog izbornog štaba su Glasu Amerike poslali nešto duži odgovor na pitanje o politici prema Zapadnom Balkanu. Hristos Marafacos, potpredsjednik Nacionalnog komiteta za različitost u Trampovom izbornom štabu, navodi da će, ako republikanski kandidat ponovo bude izabran, njegova politika „naglašavati pragmatična partnerstva usmjerena na stabilnost, ekonomske mogućnosti i borbu protiv korupcije“.

– Tramp razumije da pravi mir dolazi od jakih, samodovoljnih država. Njegova administracija bi se fokusirala na jačanje ekonomske snage i bezbjednosti balkanskih zemalja, omogućavajući im da se odupru korupciji i spoljnom pritisku. To znači podršku strateškim ekonomskim trgovinskim sporazumima i antikorupcijskim mjerama ne samo riječima, već kroz djelotvorna partnerstva, dijeljenje resursa i obuku koja jača lokalne institucije – naveo je Marafacos. On tvrdi da je spoljna politika Bajdenove administracije na Balkanu „obilježena neradom, praznim obećanjima i nedostatkom posvećenosti istinskom razumijevanju jedinstvenih izazova regiona“.

Marafacos je rekao da se, umjesto sprovođenja značajnih ekonomskih inicijativa i inicijativa za razvoj u zemljama Zapadnog Balkana, Bajdenova administracija opredijelila za pasivan pristup. Tokom prvog Trampovog mandata, predstavnici Beograda i Prištine potpisali su Vašingtonski sporazum u septembru 2020. godine. U posredovanju za postizanje dogovora učestvovao je tadašnji Trampov izaslanik za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel.

Je li Đukanović na tapetu?

Sve češće se u medijima mogu pronaći informacije da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odavno na meti Sjedinjenih američkih država. U tome je prednjačio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji navodi da je došlo i do razdora u Demokratskoj partiji socijalista po pitanju izbora u Podgorici, kada je Đukanović odjednom odlučio da se ponovo uključi u politiku stranke a gdje savjetuje članove podgoričkog odbora da manjinski podrže Luku Rakčevića za kandidata ne bi li tako pokazao da i dalje ima poluge moći u toj političkoj stranci.

Po njegovim riječima, on ovo radi navodno zbog Amerikanaca koji su stegli omču oko Mila Đukanovića i njegovih najbližih saradnika od kojih su mnogi već u pritvoru.