Božović: Do Kvon će biti izručen, riješiti problem nesrazmjernih zarada

Ministar pravde Bojan Božović poručio je večeras u emisiji Referat na Gradskoj RTV da je Evropski sud za ljudska prava svojom presudom konstatovao da su dokazi koji su pribavljeni preko kriptovanih poruka relevantan dokaz, te da je to jasan signal da SDT nastavi da ispituje određene predmete.

Božović nije želio da komentariše današnju presudu kojom je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

“Za brigu je za sve nas, bez obzira na visinu sankcije da se čak i u prvostepenom postupku donese osuđujuća odluka za nekog ko je obnašao najviše funkcije u našem pravosuđu unazad 15 godina.

Samom činjenicom da se pokreće postupak i da se vodi, jeste za brigu i snažan apel prema svima nama da se zapitamo u kakvom društvu živimo. Očigledno je i da problema u pravosuđu ima. Riječ je o jednom sistemskom problemu za koji je potrebno vrijeme da bude prevaziđen“, kazao je Božović.

On je komentarisao i presudu Evropskog suda za ljudska prava, koji je konstatovao da su dokazi koji su pribavljani preko aplikacija, a koji su poprilično slični ovome što se odnosi na SKY, sa aspekta Evropskog suda za ljudska prava – relevantan dokaz.

“To će biti jasan signal da SDT nastavi da ispituje određene predmete i da svoje optužnice pohranjuje na bazi, između ostalog, i dokaza koji su pribavljeni kroz SKY aplikacije. Mislim da će ovo biti jasan smjer prema SDT, a vidjećemo da li i prema našim sudovima. Presuda Evropskog suda za ljudska prava direktno ne obavezuje naše sudove, niti želim da vršim pritisak, ali kao pravnik ne mogu prećutati ovako bitnu činjenicu“, istakao je Božović.

Sudije osnovnih sudova i državni tužioci u ODT trebaju da imaju veće plate

Ističe da sudije osnovnih sudova ili državni tužioci u ODT trebaju da imaju veće plate.

“Kod nas je problem što imamo nesrazmjerne plate. Imamo enormno veće plate kod onih koji su samo stepenik ili dva iznad ovih u toj hijerarhiji. Mi smo za razgovor i mogućnost dijaloga i da bez ikakvih ultimatuma i pritisaka dođemo do zajedničkog rješenja koje će svima biti u korist“, kazao je Božović.

Navodi da nema ništa protiv kritike, ali da se nada da ta kritika neće imati prizvuke dnevne politike.

“Jako je važno da nastavimo dijalog, ali ne bih volio da bilo ko poseže za radikalnijim mjerama“, poručio je Božović.

Riješiti problem nesrazmjernih zarada

Govoreći o najavljenom sastanku sa Udruženjem sudija, Božović je naveo da će pokušati da objasne sudijama zašto smatraju da je bolje da se ide u jedinstveni Zakon o zaradama u javnom sektoru.

“Volio bih da razgovaramo o modelima i načinima kako da se poboljša stanje. Ovo nije prvi, nego novi sastanak. Na njemu će biti i ministar finansija, kao i predstavnici Udruženja sudija. Mi ćemo pokušati da im objasnimo zašto smatramo da je bolje da se ide u jedan jedinstveni Zakon o zaradama u javnom sektoru, ali ćemo i saslušati njihove argumente zašto insistiraju na lex specialisu“, kazao je Božović.

Prema njegovim riječima, već je urađeno mnogo i nisu za to da se ulazi u novi segment izrade Zakona koji će trajati duže.

“Lex specialis može da otvori dosta drugih pitanja. Ne želimo da u Zakonu o zaradama u javnom sektoru svrstamo pravosuđe i nosioce pravosudnih funkcija u isti koš sa svim drugim. Mi bismo sudsku vlast, kao posebnu granu, izdvojili unutar tog Zakona i na taj način dodatno osnažili i u budućem periodu zaštitili. Želimo da imamo ravnomjeran odnos zarada, odnosno da nemamo očigledne nelogičnosti“, istakao je Božović.

Ubrzo bi mogli imati pravosudnu policiju u nadležnosti Ministarstva pravde

Komentarišući činjenicu da zahtjevi za izmjenu ZKP dolaze od ljudi koji se nijesu bunili na treći neustavni mandat sutkinje Vesne Medenice, te da se u postupku protiv nje još odlažu suđenja, Božović navodi da je takav pritisak na sudstvo veoma čudan.

“Ima u Udruženju sudija novih i mladih koji nemaju veze sa tim, ali ima onih koji su dizali ruku za taj treći mandat, i tada je sve bilo u redu. Neki su od tih sudija sve to i primjenjivali i bili birani na visoke pozicije, tako da jeste čudno, ali pošto nastavljamo dijalog još nećemo da reagujemo“, ističe Božović.

Dodaje da treba vidjeti da li su u prethodnom periodu izjave prema svim sudijama bile korektne.

“Kako je moguće da neki ljudi, koji su dvadeset ili trideset godina u sudstvu, nikada nijesu izašli prije ovog perioda da kažu da je ovo loše i da je nemoguće ovako raditi? Kako je moguće da nijedna grana vlasti, od 1988. godine, uključujući i sudsku, nije uložila napor da se namjenski izgradi jedna zgrada za sud? Prirodno je da se zapitamo zašto je to tako“, navodi Božović.

Govoreći o pravosudnoj policiji, Božović naglašava da je to problem koji više od deset godina tangira pravosuđe.

“Izuzetno sam zahvalan MUP-u i UP, jer oni svoje službenike ustupaju pravosudnim institucijama da vrše posao za koji nijesu nadležni. Upravo ova Vlada je donijela zaključak da se formira pravosudna policija, radimo na tome i nadamo se da će ubrzo imati pravosudnu policiju u nadležnosti Ministarstva pravde, kako bi rasteretili UP“, poručuje Božović.

Dodaje da će Lex specialis, o kojem se toliko priča, popraviti stanje.

“Kvalitetno zakonsko rješenje, eventualne izmjene nekih drugih zakonskih podakata, samo ako su na realnoj osnovi i koji su nastali u dijalogu sa Vladom Crne Gore, znatno će poraviti stanje u sudstvu“, kazao je Božović.

Smatra da je formiranje Specijalnog suda veoma važno i potrebno.

“Time bi eventualno Imali jednu novu, snažnu instituciju, koju bi činili stručni, profesionalni ljudi, koji bi za to imali adekvatne uslove za rad i adekvatna primanja, ali se uvijek postavlja pitanje kako to izvesti“, ističe Božović.

Nada se da će već u decembru biti izabran predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda u punom mandatu.

“Mi smo i prema Briselu obavezani da to mora biti do kraja godine, jer smo mi reformsku agendu vezali za izbor kandidata ili kandidatkinje za predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu“, navodi Božović.

Do Kvon će sigurno biti izručen

Ustavni sud Crne Gore sredinom oktobra obustavio je proces izručenja južnokorejskog državljanina Do Kvona. Božović objašnjava da pretpostavke za izručenje prema nekoj državi ispituje sud.

“Sud, nakon što prođe određena procedura, ministra pravde obavještava da li je neko lice ispunilo pretpostavke da bude izručeno u neku zemlju. Na ministru pravde je da li će to izručenje da izvrši ili ne. U ovom slučaju, što je obično i tako, dvije države potražuju Do Kvona. Na ministru pravde je da donese tu odluku. U slučaju Do Kvona mnogo bi bolje bilo da je sud rekao ispunjena je pretpostavka za određenu državu i da je na ministru pravde da odluči hoće li ga u tu državu izručiti ili ne.

Posljednja odluka Vrhovnog suda je bila da su ispunjene pretpostavke da Do Kvon bude izručen i jednoj i drugoj državi. To znači da je na meni odluka. Na putu sam bio da donesem tu odluku, ali na dan kad sam trebao da donesem tu odluku, bukvalno 15-20 minuta prije nego što je odluka potpisana, upoznat sam od Ustavnog suda da su oni putem medija saznali da se ja spremam da završim taj posao – da Do Kvon bude izručen. Istog dana Ustavni sud donio je privremenu mjeru“, kazao je Božović.

Ističe da je razgovarao, diplomatskim putem, sa predstavnicima ambasada SAD i Južne Koreje, ali da nije bilo pritisaka. Božović navodi da praktično ne postoji mogućnost da Do Kvon ostane u našoj zemlji.

“Sigurno mogu da kažem da će Do Kvon biti izručen i da je nemoguće da ostane u Crnoj Gori“, istakao je Božović.

(CdM)