Peticija za donošenje Rezolucije o genocidu nad Srbima u NDH u završnoj fazi

Peticija za donošenje rezolucije o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj trebalo bi da bude inicijalna kapisla za opštu raspravu na ovu temu, kaže za „Politiku” Mile Bosnić, predsjednik Pokreta Srba Krajišnika.

Ova organizacija, koja se sastoji od 47 udruženja, u maju je započela prikupljanje potpisa.

„Mi imamo 8.000 potpisa, a 10.000 je potrebno kako bi ušla u skupštinsku proceduru kao inicijativa koju skupština može da prihvati, ali i ne mora. Ovaj proces malo duže traje jer želimo ljudima da objasnimo šta potpisuju. Počeli smo u maju da prikupljamo potpise ispred Crkve Svetog Marka, elektronskih imamo dovoljno, ali oni nisu validni, tih 10.000 ćemo staviti kao podršku. A ovih 10.000 očekujemo da prikupimo do kraja novembra i da predamo da bi mogli da uđu u proceduru za regularno zasijedanje na proleće”, navodi Bosnić i ističe da je potrebna ozbiljna rasprava na ovu temu, koja bi uključila akademike, crkvu i političke stranke.

Jedna od najvažnijih aktivnosti ovog udruženja, prema njegovim riječima jeste „očuvanje istorijskog sjećanja, a osnovna stvar u istorijskom sjećanju jeste sećanje na genocid nad srpskim narodom u NDH”.

„Da bismo išli dalje u tu borbu mislimo da je najbitnije da Srbija, odnosno Narodna skupština Republike Srbije, usvoji rezoluciju koja se bazira na konvenciji koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Ona govori šta je genocid, s tim što mi u našoj rezoluciji preciziramo da je to zločin koji je NDH učinila nad Srbima. Mnogi se s tim ne slažu, ali Jevreji su donijeli rezoluciju o Holokaustu, kao i Romi, zbog čega je potrebno da naša država donese posebnu”, objasnio je on.

Neophodno je, kako je istakao, da se osudi genocid nad Srbima i da dobije svoj naziv.

„Potreban je naziv kao što je Holokaust i naš predlog je da se zove zatiranje ili pokolj. Želimo da se uvede i datum, jer postoji datum kad se obilježava Holokaust. Naš predlog je 28. april, dan kad su ubijeni prvi ljudi u Gudovcu kod Bjelovara”, kazao je Bosnić i istakao da će se o nazivu i datumu još raspravljati.

„Tačna konvencija koja govori šta je genocid apsolutno je dokaziva u slučaju NDH. Kad se počelo raspravljati o terminu genocid u 20. vijeku, uzor je bilo upravo stradanje Srba u NDH”, objašnjava on i navodi da javnost nije dovoljno upoznata s razmjerama zločina u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

„Nevjerovatno je koliko naši ljudi ne znaju, to je bio jedan monstruozan sistem, u istraživanju sam došao do više od 200 načina mučenja i ubijanja u NDH. U Jasenovcu ih je, kako je utvrdio Gideon Grajf, istoričar i svjetski poznati stručnjak za Holokaust, bilo 57, a ja sam došao do 63. Za svaki postoji dokaz i pokriven je ozbiljnom arhivskom građom i dokumentima”, zaključuje Bosnić.