U Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju da se nađe prelazno rješenje za one koji studiraju po aktuelnom modelu studija

Novi model studija biće u potpunosti usklađen sa potrebama tržišta rada, ali je problem što Nacrt Zakona o visokom obrazovanju ne nudi prelazno rješenja za studente koji studiraju po aktuelnom modelu, kao i to što nisu uvedena dva dodatna ispitna roka.

To je poruka sa pres konferencije o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG).

Studentkinja povjerenica Univerziteta Crne Gore, Zerina Kardović, istakla je da su predanim radom, za buduće generacije studenata, izdejstvovali novi model studija koji će biti u potpunosti usklađen sa potrebama tržišta rada.

“Vid modela je 3+1+1+3 ili 3+2+3 uz mogućnost opredjeljenja univerzitetskih jedinica. Studenti neće biti u obavezi da upisuju i pohađaju master studije, da pišu i brane master rad kako bi bili kvalifikovani na tržištu rada kao visokoškolci”, objasnila je Kardović.

Praktična nastava je, kako je rekla, redefinisana, postavljena na drugi način u obimu od 30 ECTS kredita, za razliku od prethodnog oblika od 25 procenata.

“Treba da bude realizovana na način koji je usklađen sa potrebama lica s invaliditetom. U prethodnom periodu, praktična nastava je je takođe bila obavezna, ali se nadamo da ćemo novim modelom postići veće uspjehe. Smatramo da se definisanjem pratkične nastave na ovaj način stvaraju uslovi za dosljedno postizanje i ostvarenje ove obaveze kroz njenu razradu prilikom akreditacije studijskih programa, ali i efikasnom kontrolom realizacije i sa jasnijim ishodima iste”, kazala je Kardović.

Prepoznato je, kako je dodala, pravo na obavljanje studentskih poslova, a Studentski parlament se, kako je podsjetila, godinama zalaže za uspostavljanje studentskog servisa u Crnoj Gori, kao i za usvajanje Zakona o obavljanju studentskih poslova.

“Prepoznato je i pravo ustanova visokog obrazovanje da oforme centre za posredovanje u obavljanju studentskih poslova, što predstavlja veoma značajan korak u zaokruživanju ove priče koja je za studente od izuzetnog značaja. Sa nestrpljenjem očekujemo i usvajanje Zakona o obavljanju studentskih poslova, čime bi se ostvarili preduslovi za, nadamo se, uspješan početak ove priče”, vjeruje Kardović.

Generalni sekretar Studentskog parlamenta UCG, Vedran Vujisić, rekao je da, iako su se za to jasno zalagali, Nacrt zakona o visokom obrazovanje ne sadrži prelazno rješenja za studente koji studiraju po aktuelnom modelu studija, odnosno modelu studija 3+2+3.

“I ovdje mislim na studente dvogodišnjih master studija. Ovo prelazno rješenje bi se odnosilo na to da studenti, koji studiraju po aktuelnom modelu studija, nakon što završe uspješno prvu godinu master studija i polože sve planom i programom predviđene ispite, steknu mogućnost da im se izda diploma ili uvjerenje kojim mogu dokazati da su kumulativno stekli 240 ECTS kredita, kako bi mogli izaći na tržište rada”, objasnio je Vujisić.

Model studija koji se aktuelno primjenjuje 3+2+3 pokazao se, kako je ukazao, kao izuzetno nepravedan i nekompatibilan sa tržištem rada.

“Zalagali smo se za prelazno rješenje, nadamo se da će doći do kompromisa i da će se ovo naći u prelaznim i završnim odredbama Zakona o visokom obrazovanju”, rekao je Vujisić.

Istakao je da se Studentski parament zalagao za uvođenje dva dodatna ispitna roka, a to su aprilski i julski, međutim Nacrtom Zakona zadržali su se postojeći ispitni rokovi, a to su januarski, junski i septembarski.

“Po prvi put je Zakonom o visokom obrazovanje propisan rok za završetak studija i definisano je da status studenta prestaje, ukoliko student ne završi studije u roku koji je dvostruko duži od vremena propisanog za trajanje studijskog programa. Studentski parlament se zalagao da ovaj rok bude trostruki. Za studente koji trenutno studiraju, rok počinje da teče od dana stupanja Zakona na snagu”, kazao je Vujisić.

Predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević, poručio je da će Studentski parlament organizovati mnoge događaje povodom Zakona o visokom obrazovanje, a misija je aktivno uključivanje u proces.

“Organizovaćemo okrugle stolove, tribine, panel diskusije kako bismo okupili sve zainteresovane strane i omogućili sveobuhvatnu i transparentnu raspravu. Pozivam sve studente, akademsku zajednicu i javnost da nam se pridruže i doprinesu jako značajnoj debati kada je u pitanju budućnost visokog obrazovanja u Crnoj Gori”, poruka je Vukčevića.

Student povjerenik Pravnog fakulteta i član Skupštine SPUCG, Ognjen Kovačević, istakao je da je smanjena zainteresovanost za poslove pripravnika u sudovima u Crnoj Gori posljedica dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanje i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnovne i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina, odnosno u obimu 300 ECTS kredita.

“Prema informacijama koje smo dobili naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa šestim i višim nivoom kvalifikacija obrazovanja. Sa druge strane prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na sam Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da zarade pripravnika sa sedmim nivoom kvalifikacija iznose 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prehodnoj godini”, kazao je Kovačević.

Smatra da je to pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, s obzirom na to da kolektivni ugovor ne može predviđati manji obim prava od zakona koji predviđa veći obim prava.

“Dakle, student Pravnog fakulteta po trenutnom modelu studiranja treba da završi trogodišnje osnovne studije, dvogodišnje master studije, nakon toga da polaže ispit za pripravnike u sudu i nakon svega toga stiče pravo da konkuriše za radno mjesto, za koje je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je sistemski utvrđena Zakonom o radu”, naglasio je Kovačević.

Smatra da se treba naći prelazno rješenje, odnosno da se studentima, koji su upisani po modelu studiranja 3+2+3, stvore uslovi da budu konkurentni na tržištu rada, a samim tim da se unaprijedi funkcionisanje cjelokupnog pravosuđa.