Manje zainteresovanih za ispite za pripravnike u sudovima zbog neusklađenosti uslova za obavljanje ovog posla i modela studija

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore odgovorno tvrdi da glavni uzork manjeg broja “zainteresovanih“ odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, jeste upravo neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.

Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore, kao organizacija koja zastupa interese preko 18.000 studenata jedinog državnog univerziteta, osjeća odgovornost i potrebu da se obrati javnosti i iskaže jasan stav u vezi sa problemom nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, a koji problem je djelimično istaknut u medijskom tekstu „Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema“, a koji je objavljen dana 27.10.2024. godine u hronici medijske kuće „Cafe del Montenegro“.

Naime, predmetni tekst, kroz razgovor sa predstavnicima najviših i najznačajnijih organa sudske vlasti u Crnoj Gori, u jednom svom dijelu tretira i problem nedostatka pripravnika u sistemu sudova u Crnoj Gori, te se kao glavni razlog provlači nezainteresovanost svršenih studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori za obavljanje ovog posla i građenje profesionalne karijere u sudovima u Crnoj Gori.

Kao krovna studentska organizacija, koja već 20 godina aktivno prati sve aspekte visokog obrazovanja od interesa za studente, kao i prilike na tržištu rada u vezi sa položajem studenata i svršenih studenata Univerziteta Crne Gore, smatramo da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.

S tim u vezi, odgovorno tvrdimo da glavni uzork manjeg broja „zainteresovanih“ odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, jeste upravo neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.

Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore”, br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita.

Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje 5 godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit.

Nadalje, dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800,00 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja.

Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Dakle, student pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (dakle minimalno 5 godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.

Na kraju, napominjemo da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da smo od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle 4 godine.

Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori.

(CdM)