Vesić sa evropskim koordinatorom za novi koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić razgovarao je danas u Vladi Srbije sa koordinatorom EU za novi koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran Marijan-Žanom Marineskuom.

Ministar Vesić je predstavio planove i projekte saobraćajnog povezivanja sa susjednim zemljama, što je, kako je istakao, od posebnog značaja za Srbiju.

Naglasio je da je važno što je prvi put u istoriji EU doneta odluka da zemlje koje nisu članice Unije, a nalaze se na na novim i postojećim evropskim transportnim koridorima imaju ista prava kao članice EU i mogu da koriste finansijska sredstva EU.

Naveo je da je za Srbiju posebno značajno povezivanje željeznicom, ali da ne zanemaruje ni ostale vidove transporta – drumski, avio i vodni saobraćaj.

Kada je riječ o železničkom povezivanju, Vesić je rekao da će 24. novembra biti puštena u saobraćaj brza pruga do Subotice, pa će Srbija biti dobro povezana sa Mađarskom, koja će svoju dionicu pruge, od granice do Budimpešte, završiti do kraja naredne godine.

Ukazao je da sljedeće godine počinju radovi na pojedinim dionicama nove brze pruge Beograd – Niš, duge 230 kilometara, za brzinu od 200 kilometara na sata, kao i da će biti gotovi radovi na dionici od Niša do Brestovca, te da ostaje 135 kilometara pruge u Srbiji i još 50 kilometara kroz Sjevernu Makedoniju, kako bi brzom željeznicom bilo spojeno i Skoplje.

Za tu namjenu, Srbija i Sjeverna Makedonije zajednički traže sredstva od EU.

Vesić je naveo da i Grčka radi projekat brze pruge od Soluna do makedonske granice i obnavlja prugu od Soluna do Atine. Nakon toga, trebalo bi da bude izgrađena deonica pruge od Skoplja do grčke granice, kako bi bio kompletiran 1.521 kilometar brze pruge od Budimpešte do Atine.

Kada je riječ o izgradnji brze pruge prema Zagrebu i Ljubljani, Vesić je rekao da Srbija ima projekat za obnovu dionice pruge Beograd – Šid, ali da je potrebno da se Hrvatska izjasni da li je zainteresovana za taj projekat. Dodao je da je i Italija zainteresovana da nastavi brzu prugu od Venecije ka Ljubljani.

Naveo je da će Srbija i Crna Gora zajedno pred EK tražiti sredstva za obnovu pruge Beograd – Bar, kao i da će uz nedavno odobrenje Predsedništa BiH, Srbija i BiH ući u zajednički projekat obnove pruge Beograd – Sarajevo.

Kada je reč o povezivanju sa Rumunijom, Vesić je nabrojao da se radi projekat za obnovu pruge ka Vršcu i rumunskoj granici kao i da će se na zahtjev predsjednika, obnoviti banatska pruga, od Pančeva do Subotie, sa proširenjem od oko 30 kilometara, ka Kinindi i rumunskoj granici.

Takođe, naveo je da je u pravcu ka Bugarskoj, u toku obnova pruge Niš – Dimitrovgrad, a da se razmišlja i o pruzi koja će spojiti dvije luke – Prahovo i Vidin, o ćemu će se razgovarati sa bugarskim partnerima.

Dodao je da postoji ideja, iznijeta na nedavnom sastanku sa turskim ministrom saobraćaja, o izgradnji brze pruge od Niša do bugarske granice, koja bi išla ka Sofiji i dalje prema granici sa Turskom i dalje do Istanbula.

Kada je riječ o drumskom saobaćaju, Vesić je rekao da Srbija ka BiH, za sada, gradi jednu brzu saobraćajnicu i jedan auto-put, da se gradi auto-put u pravcu Crne Gore i da će i za taj put, kao i za prugu, dvije zemlje raditi zajedno.

Ukazao je da se gradi i brza saobraćajnica od Bačkog brega do rumunske granice, što će biti najbrža veza građana Rumunije za Mađarskom i zapadnom Evropom.

Prenio je sagovorniku da je Srbija u posljednjih 10 godina izgradila čak 468 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, a da je u planu da se izgradi još 642 kilometara.

„Gradimo veliku mrežu auto-puteva za povezivanje sa susjedima. Svaki novi put dovodi nove investitore i znači privredni razvoj zemlje“, rekao je ministar Vesić.

Istakao je i da Srbija pridaje značaj vodnom saobraćaju, da je započela obnova nekoliko važnih luka, uz konstataciju da Dunav pruža velike mogućnosti za razvoj vodnog transporta.

Ukazao je da je srpska nacionalna avio-kompanija „Er Srbija“ postala najjači regionalni prevoznik, te da se očekuje da godinu završi sa osam miliona prevezenih putnika.

Koordinator EU za novi koridor Marijan-Žan Marinesku istakao je da je impresivno sve što je Srbija do sada uradila u pogledu saobraćajnog povezivanja u regionu.

„Impresivno je sve što radite u oblasti saobraćaja. Princip povezivanja država je dobar i važan, posebno za zemlju poput Srbije, imajući u vidu veliki broj susjednih zemalja sa kojima dijeli granicu“, rekao je Marinesku i pružio podršku realizaciji projekata.

(b92)