Na premijerskom satu koji je zakazan za utorak poslanici će premijera Milojka Spajića pitati da li će uvažiti zahtjeve prosrpskih partija o uvođenju dvojnog državljanstva i srpskog jezika kao službenog, kao i o projektima autoputa i Veljeg brda.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitaće Spajića da li će on i Vlada koju vodi prihvatiti zahtjev lidera Nove srpske demokratije i šefa parlamenta Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u crnogorski pravni sistem.
’’Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore? Takođe, kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se kaže da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje?’’, glasi pitanje Živkovića.
Zahtjeve za izmjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu, odnosno uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, predstavnici dijela prosrpskog bloka ispostavili su Spajiću sredinom godine za čelnika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića to je bio jedan od uslova za podršku Vladi u koju su ušli u julu, nakon rekonstrukcije.
Pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog pokrenuto je nakon objavljivanja rezultata Popisa koji su pokazali da najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom, 43,18 odsto (269.307 građana), a crnogorskim 34,52 odsto (215.299).
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin pitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine, da uvaži bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog, srpskog jezika u Ustavu i zakonima.
’’Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatni, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. godine usvajanjem Ustava koji i danas sadrži tu diskriminatornu normu’’, naveo je Dobričanin u dopisu objavljenom na sajtu Skupštine.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGl) Adrijan Vuksanović pitaće Spajića da li se slaže s izjavom Mandića, da se ‘’Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa’’.
Pitanje poslanika i lidera Građanskog pokreta URA Dritan Abazović odnose se na strukturu Vlade i primanja njenih članova.
“Ovom prilikom Vas pitam da mi saopštite informaciju o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki, sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi, njihova imena i koliko iznose mjesečna primanje za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama”, naveo je Abazović.
Poslanika DNP-a Vladislava Bojovića interesuje u kojoj fazi je priprema izgradnje druge faze autoputa, kao i u kojoj fazi je priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.
Predsjednik Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović Spajića će pitati o projektu Velje brdo.
’’Koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekta Velje brdo, kao i faznost realizaciji istog?’’, pitanje je koje će postaviti Đurović.