I Igor Lukšić priznao: DPS nije dominirao u inkluzivnosti, praksa je mogla da bude drugačija
Bivši predsjednik Vlade Igor Lukšić kazao je na konferenciji CDT-a, jedne od nevladinih organizacija koje navodno djeluju pod patronatom stranih agentura, da Demokratska partija socijalista, preko koje je isti i došao na premijersku poziciju, nije u svim periodima dominirala u inkluzivnosti.
„Mogla je praksa da bude drugačija, kroz drugačije ponašanje da se istraje na inkluzivnosti, kada vi podižete zidove i druga strana podiže zidove – rekao je Lukšić i dodao da je Crna Gora nakon otvaranja pregovora sa EU imala veći nivo partitokratije nego prije. To podizanje političkih zidova je bilo izraženo da je otežalo proces integracija“, kazao je on.
Ovo nije prvi put da neki od nekadašnjih funkcionera DPS-a kritikuju svoju partiju. U tome je prednjačio njen doskorašnji član Duško Marković koji je nedavno osnovao političku paritju ali kritike dolaze i iz poslaničkih redova u vidu poslanika te stranke Nikole Janovića koji je u više navrata kritikovao politiku DPS-a.
Lukšić je nastavio i komentarisao odnose Crne Gore i Hrvatske, u kontekstu puta ka Evropskoj uniji, i kazao da je situacija eskalirala u ozbiljan problem.
„Već je eskaliralo u ozbiljan problem. Mi živimo u vremenu informacione polucije, sve teže razaznajemo šta je bitno od nebitnog. Mi već imamo ozbiljan problem u odnosima, okolnost da su lideri institucija persone non grate bi trebalo da bude alarm na uzbunu. Ne ulazeći u istorijsku genezu problema, mislim da je prvi korak ka izgradnji razumnog društva šansi da prihvatimo da nije krivica stalno kod nekog drugog, da nije kritika stalno za nekog drugog, hajde da pokušamo da prihvatimo da je krivica nekad i kod nas, da mi nismo spoznali šta su standardi evropskog političkog djelovanja umjesto što se po inerciji držimo kruto našeg stava i plota. Da bismo mi dobili šansu da uđemo u EU potrebna je temeljna promjena u društvu u ovome“, dodao je Lukšić.
Besjeda jednog od agenata stranog uticaja
Izvršni direktor CDT-a, koji važi za jednu od nevladinih organizacija koje se mogu posmatrati u kontekstu strane agenture, Dragan Koprivica kazao je, otvarajući konferenciju, da vlast radi ad hoc, po zastarjelim pravilima, bez Zakona o Vladi, bez strategije otvorenost i da imamo zabrinjavajući fenomen da imamo više telefonskih sjednica Vlade od redovnih.
„Danas Vlada ispunjava šezdesetak odsto prilično bazičnih kriterijuma otvorenosti i treća je u regionu, proces javnih konsultacija je prilično zamro, nismo imali uopšte ili nismo imali kvalitetne rasprave za IBAR zakone, ni o zakonima koji su se ticali programa Evropa sad“, ukazao je Koprivica.
Podsjetio je da je Vlada obećala da će nakon svake sjednice imati konferencije za medije i da nije ispunila obećanje . “A nije ni mogla jer je imala više telefonskih (62) negoredovnih sjednica (53)i to je jedan vrlo komplikovan i zabrinjavajući fenomen, da se odluke donose telefonskim putem”, naveo je Koprivica i dodao da predsjednik Vlade bira medije koji mu odgovaraju za intervjue i da je malo otvoreniji u toku izbornih kampanja.
„Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama po treći put nijesu prošle skupštinsku proceduru. Na sceni je svojevrsni ping-pong između izvršne i zakonodavne vlasti o proceduralnim stvarima jer očigledno nikom baš ne odgovara poboljšanje ovog akta. Kratko rečeno 44. Vlada ima problem sa otvorenošću“, istakao je Koprivica.
Kada je u pitanju Skupština, Koprivica je rekao da je Regionalni indeks otvorenosti koji CDT radi sa regionalnim partnerima pokazao da je parlament standardno dobar u administrativnoj transparentnosti, odnosno da objavljuje sve važne informacije.
Ipak, podsjeća, da i dalje nemamo Zakon o Skupštini i da se u u parlamentu u posljednje vrijeme dešavaju gotovo nezamislive pojave.
„One simbolično počinju sa nečitanjem ekspozea premijera , imamo otkazivanje ili odlaganje premijerskih satova, informisanje poslanika SMS-om o plenarnim zasjedanjima… – rekao je Koprivica.
Istakao je i netransparentne promjene dnevnog reda, odnosno zloupotrebe u cilju stavljanja opozicije u podređni položaj koji treba da ishoduje izostankom skupštinskih debata.
„Loša je kontrolna funkcija parlamenta, predstavnici izvršne vlasti se ne pojavljuju na saslušanjima, izostaje kvalitetan rad odbora a Poslovnik se mijenja kako bi umanjio mogućnosti pokretanja inicijativa iz opozicije“, rekao je Koprivica.
„Politički dogovori ruše ustavni balans vlasti“, dodao je on i istakao da se sve ovo zaokružuje simbolički – sa novim logom Skupštine koji je usvojen netransparentno i bez međunarodnog konkursa.