Da li ste ranoranilac ili noćna ptica: Evo kako promjena sata utiče na vas

Promjene vremena mogu nas drugačije pogađati u zavisnosti od našeg hronotipa, to jest naše genetske predispozicije da budemo ranoranilac ili „noćna ptica“. Jutarnjim tipovima je obično teže da se prilagode promjeni u jesen nego proljećnoj, prema istraživanjima, dok je „noćnim pticama“ i ljudima koji nemaju precizno određen hronotip pomjeranje sata u proljeće teže.

Tu su i mnoge neželjene reakcije tijela koje se mogu javiti. Dobra vijest je da postoje koraci koje možete preduzeti da minimizirate nesklad između vremena i tijela. Pred toga, dok vam možda ne prijaju mračniji dani, vraćanje vremena unazad znači da se ponovo usklađujemo ritmom koji je prirodniji za naše tijelo, tako da postoji mogućnost da ćete ovu promjenu lakše prihvatiti nego onu u proljeće. Ipak, trebalo bi da budete svjesni sljedećih potencijalnih reakcija:

Problemi koji nastaju tokom privikavanja

Dosadašnja istraživanja su pokazala da je pomjeranje sata unapred u martu, povezano sa naglim porastom zdravstvenih problema, kao što su srčani i moždani udari, kao i atrijalne fibrilacije (nepravilan rad srca). Takođe, jedan pregled studija iz 2019. godine sa Univerziteta u Ferari u Italiji sugeriše da je poremećaj naših cirkadijalnih ritmova i nedostatak sna ono što dovodi do povišenog srčanog ritma, krvnog pritiska i nivoa upale.

Promjene vremena svake godine su takođe povezane sa povećanjem saobraćajnih nesreća, jer se zbog poremećaja sna i našeg biološkog sata osjećamo kao da doživljavamo vremensku razliku (džet leg) i da smo manje budni, pa samim time i manje skoncentrisani.

Na primjer, studija iz 2020. godine u časopisu Current Biology je pokazala 6 odsto porasta nesreća u saobraćaju nakon proljećne promjene vremena, dok pregled podataka iz 2018. godine takođe sugeriše da dolazi do naglog porasta saobraćajnih nesreća nakon što se kazaljke vrate na standardno vrijeme u oktobru.

„Svaka ćelija u tijelu ima svoj biološki sat“, objašnjava za „Dejli mejl“ dr Žizela Helfer, profesor fiziologije i metabolizma na Univerzitetu u Bradfordu. „Imamo i glavni sat u mozgu, to je mali skup nervnih ćelija, a ovaj mehanizam radi na koordinaciji tih ritmova, poput dirigenta u orkestru.“

Objašnjava da svaki fiziološki proces ima specifično vrijeme kada najbolje funkcioniše. Na primjer, kada spavamo, ne jedemo, pa nam nije potrebno toliko hormona koji nam pomažu u varenju. Ali kada se probudimo i naša tijela očekuju da jedemo, potreban nam je insulin i čitav gastrointestinalni trakt mora biti pripremljen za hranu koja dolazi.

Problem je u tome što naš mozak brzo prelazi na novo vrijeme, ali naša tkiva i organi zahtijevaju više vremena da se prilagode. Tada smo van ritma nedelju ili dvije i upravo tada osjećamo nelagodu.

Studija iz 2020. godine sugeriše da poremećen cirkadijalni ritam može uzrokovati stomačne probleme, a promjena u obrazcima spavanja takođe može da pokrene migrenu ili glavobolju.

Kako da se prilagodite pomjeranju sata

Da biste glatko podnijeli prelaz, stručnjaci za spavanje predlažu da nekoliko dana prije promjene kazaljki u jesen, idete u krevet deset minuta kasnije nego prethodni. U proljeće bi trebalo da radimo suprotno. Ovako će tijelo postepeno da se prilagodi na promjenu i bolje će reagovati. Uradite isto sa vremenom obroka i svime drugim što možete pomjeriti, poput vremena treninga.

Na kraju, dok možda osjećate neželjene posljedice pomjeranja sata i jednostavno ne volite kada mrak pada ranije, stručnjaci tvrde da je jesenje pomjeranje sata zapravo najzdravije, jer pravi jasnu granicu između dana, kada treba da budemo budni, i noći, kada treba da se privikavamo na tamu i zaspimo.