Još malo pa stižu pare: Uskoro prve isplate povećanih zarada po Evropi sad 2, šta se sve zna, ali i šta su problemi programa?

Još par dana ostalo je do početka isplate uvećanih zarada koje su dio programa Evropa sad 2. Šta ko dobija, ima li onih koji gube i zašto se iz opozicije i dijela javnosti čuju kritike bila je Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali Tamara Crnogorčić iz Pokreta Evropa sad, ekonomista Mirza Mulešković i iz Unije sindikata Ivana Mihailović.

Ivana Mihailović pozdravila je povećanje zarada i dodala da se spekulisalo sa različitim informacijama posebno u odnosu na kritički stav Unije sindikata na dio programa Fiskalne strategije.

„Nužnost je bila povećanje zarada i to je nešto na čemu u kontinuitetu radimo i iniciramo. Ono na čemu smo ranije insistirali jeste povećanje zarada ali po drugom modelu, kroz model promjena prema Opštem kolektivnom ugovoru, povećanje koeficijenata složenosti poslova kroz Opšti kolektivni ugovor i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta koji ne samo što je osnovni element obračuna osnovne zarade, već i jedan od elemenata čije bi povećanje značajno uticalo i na druga primanja zaposlenih“, kazala je ona.

Dodaje da su obavezni kao socijalni partneri da svake godine razgovaraju i pregovaraju o obračunskoj vrijednosti koeficijenta, razmatrajući troškove života i inflatorna kretanja koja su ih, navodi, obavezivala da svake godine pregovaraju o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.

„Tu nismo naišli na spremnost dvije strane a kritički osvrt prema ovom dijelu programa ES2 je da se ne uvode dvije minimalne zarade već da ona bude jedinstvena za sve kategorije i da ne dijelimo građane i građanke po stepenu obrazovanja. Minimalna zarada trebala je da ostane jedinstvena, podrazumijevajući da su potrebe iste za onog ko ima visoku ili srednju stručnu spremu. Opšti kolektivni ugovor je bio ključan mehanizam da se razgraniče i stepenuju zarade po tome ima li neko školu ili ne i tako som mogli napraviti gradaciju. Da li neko gubi ili dobija? Najviše dobijaju građani koji rade pod minimalnom zaradom koja sada iznosi 450 evra. Plašim se sa druge strane da nismo svjesni situacije da ćemo imati diskrepancu između onih koji su do sad primali 600 evra a da će tu platu dobijati i onaj koji je sada došao na tržište rada“, kazala je ona.

Mihailović dodaje da će ovaj program biti osnov za početak pregovora u kolektivnom smislu za nivelisanje zarada.

„Gubi dosta naših građana i građanki koji se nalaze pod ugovorima o radu. Mi u javnoj administraciji i državnom organu imamo armiju zaposlenih, odnosno svi oni koji su angažovani po ugovoru o djelu. Njih smo zaboravili i prilikom ES1 i ES2. Na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se riješi status tih zaposlenih, želimo da riješimo to. Posebno gube oni jer je ova vrsta politika za nekog majka za nekog maćeha“, kazala je ona.

Mirza Mulešković kazao je da su nespremni ušli u čitav proces a jedan od nedostataka programa je nedovoljan nivo komunikacije kako između samih socijalnih partnera tako i svih zainteresovanih, posebno nakon usvajanja Fiskalne strategije.

„Prije završetka javne rasprave mi smo utvrdili predloge zakona koji se odnose na ovu reformu tako da nismo sačekali kraj javne rasprave da vidimo koji su to konkretni predlozi, kritike ili sugestije na program da bi sve ovo usvojili. Složiću se da je trebalo zadržati jednu minimalnu zaradu i zadržati institut minimalne zarade jer ne možemo govoriti o tome da ih ima dvije. Troškovi života su isti ma koju god školu završio. Tako da, ovaj institut koji je uveden da imamo 800 evra za visoku školu a trebali smo da imamo jednu minimalnu zaradu. Volio bih da čujem koliko će lica u novembru primiti 800 evra“, kazao je Mulešković.

Ukoliko sistematizacija radnog mjesta ne prepoznaje fakultet, već ugovor imaju sa srednjom školom neće imati povećanje jer to ne propisuje ova reforma, navodi Mulešković, i dodaje da su privrednici već planirali svoje poslovanje za tekuću godinu a sada poslovanje moraju da prilagođavaju.

„Kada se priča o povećanju zarada, nesporno je da je neophodno iste i povećati, ali isto tako moramo biti svjesni da u Crnoj Gori imate preko 22.000 blokiranih preduzeća a da je dug preduzeća sa 600 miliona iz 2019. na 1.200.000.000. Imate problem u privredi iako je crnogorska ekonomija rasla, a zbog međunarodnog tržišta. Ono što treba naglasiti je da nismo dovoljno pažnje posvetili upravo onom dijelu privrede koja je najranjivija. Kako će mala preduzeća sa sjevera isplatiti 600 evra? Tu se povećavaju troškovi. Ako bi imali malo preduzeće sa sjevera koje zapošljava 4 ljudi, u ovom trenutku njima ste povećali troškove za jednu neto zaradu“, kazao je Mulešković.

Tamara Crnogorčić kazala je da će povećanje obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori koji su zaposleni po ugovoru o radu.

„Oni koji imaju srednju stručnu školu njima se povećava plata za nekih 33% a onima koji su visokoškolski kadar, se povećava sa 450 na 800 evra. Imavši u vidu samu situaciju na sjeveru i koliko su gore niže plate u odnosu na centar i jug, napravljena je mjera kompromisa. To je bio zahtjev poslodavaca a Vlada je imala sluha za takve zahtjeve a zaposleni će osjetiti benefite ES2“, kazala je ona.

Slaže se da je problem institucija Ugovora o djelu jer se zna da su to ljudi koji su angažovani povremeno a ne stalno, ali su u Uprvi za imovinu i ljudske resurse svjesni da ljudi godinama rade po ugovoru o djelu.

„Ono što je sigurno je da je Vlada formirala komisiju koja će da prati implementaciju samog programa a tu komisiju predovid ministarka Naida Nišić. Oni će pratiti sve moguće zloupotrebe i da li poslodavci ispunjavaju svoj dio obaveza. Mislim da će prava implementacija programa doći sledeće godine kada dođe do usklađivanja svih plata. Kada smo imali program ES1, svi su imali platu od 450 evra a i tada su se javljala ova pitanja“, kazala je ona.