Birački spiskovi u Crnoj Gori nepotrošena su tema i neiscrpna inspiracija decenijama. O biračkim spiskovima govorilo se u Temi Jutra u kontekstu nedavno objavljenih rezultata popisa stanovništva. O ovoj temi govorili su Darko Stojanović iz SNP-a, poslanik u Skupštini Vladimir Dobričanin, i urednik televizijskog programa na Gradskoj televiziji Milan Sekulović.
Milan Sekulović je komentarisao činjenicu da je u 24 od 25 opština više birača nego punoljetnih građana i kazao da to nije problem koji postoji od prije 15 ili 20 dana već postoji duži niz godina koji je naslijeđen iz nekog prolog perioda.
„Činjenica je da u poslednjih par godina, nakon 2020. godine nije urađeno ništa na čišćenju biračkog spiska. Godinama se pisalo o tome kako u biračkom spisku postoji desetine hiljada ljudi koji ne žive u Crnoj Gori ali su u biračkom spisku. Ne pravimo se neznavenima, sjetimo se 2006. godine kada su ljudi dolazili i govorili da prvi put dolaze u svoju Crnu Goru da glasaju za njenu nezavisnost“, kazao je Sekulović.
Svi ti ljudi su i dan danas u biračkom spisku Crne Gore iako faktički nikada nisu živjeli ovdje, navodi Sekulović i dodaje da je dvojak problem da li im ukinuti biračko pravo jer su oni ipak vezani za državu.
„Međutim, elementarna logika je da o upravljanju državom treba da odlučuju ljudi koji žive u državi. Odbor za izbornu reformu treba da primijeni ono što su kritikovali dok su bili opozicija i da iščiste birački spisak jer nema logike da u državi imamo 550.000 glasača a 530.000 punoljetnih stanovnika. Mi nismo sigurni ipak da u toj državi imamo taj broj stanovnika, na popisu su se mogli evidentirati i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori a popis time nije dao precizne podatke. Vi kada imate potrebu da postavljate podpitanja, a mi smo sa popisom propustili šansu da napravimo krvnu sliku ovog društva. Najviše je pažnje išlo u smjeru ko je koje nacionalnosti i ko kojim jezikom govori, a očigledno je da nećemo imati nikakav jezik ako nastavimo sa ovakvim trendovima“, kazao je Sekulović.
Poslanik Vladimir Dobričanin naveo je da prati rad navedenog odbora a da Crna Gora od 2016. godine i ranije priča o ovome.
„Iz Ujedinjene smo pričali koliko je birački spisak bitan. Mislim da se odbor još uvijek nije uključio u onom kapacitetu u kom mora biti uključen a to mora pod hitno da se uradi. Ovo što je izašlo iz popisa je katastrofalna situacija u Crnoj Gori. Mi svi pričamo kako je popis bio transparentan, a najstariji član porodice je mogao da popiše koga god želi, ma gdje oni živjeli. Sigurno je preko 40.000 lica u biračkom spisku koja nikad nisu živjeli u Crnoj Gori“, kazao je Dobričanin.
Ako govori o prebivalištu i boravištu, onda samo oni koji žive u Srbiji ili se izjašnjavaju kao Srbi ne mogu da glasaju, a oni koji žive diljem svijeta, mogu da se prijave a to je samo iz jednog razloga – zato što je 2006. htio da glasa za nezavisnost a svih ostalih, nije htio da glasa za koalicije koje su pobijedile 30. avgusta.
„Sve ove birače koji su predstavljeni kao da imaju duplo glasačko pravo, to su bili birači koje je DPS upisivao, a to je izbor od samo nekih hiljadu lica koja su vjerovatno duplirana u nekim greškama u biračkom spisku, a kada biste to analizirali, tu bi bili birački spiskovi Srbije i Republike Srpske. Ipak, izjava ministra unutrašnjih poslova je takva kakvu mi želimo da vidimo, da će se stvoriti radna grupa koja će se ozbiljno pozabaviti biračkim spiskom“, kazao je Dobričanin.
Darko Stojanović kazao je da prvi korak trebaju da naprave one institucije koje zakonski treba da krenu u tu priču.
„Birački spisak jedna je od promjena koja je morala biti sređena. Svjedoci smo da SNP još od 1998. godine priča o tim stvarima. Svi se sjećamo predsjedničkih izbora Mila Đukanovića i Mila Bulatovića čiji je ishod opredijelio političku sudbinu Crne Gore. Ishod je nekako opredijelio i dalju političku sudbinu Crne Gore a tada je za jednu noć upisano 13.000 novih ljudi u birački spisak Crne Gore. Sjetimo se i referenduma i ljudi koji su dolazili da glasaju, i da se niko nije pozabavio navodima koji su transparentno poređani u Bijeloj knjizi koji je tadašnji blok za zajedničku državu izbacio gdje se dokazuje na koji način su ljudi upisivali u birački spisak, gdje su bile pravljene lične karte… Dijelim stav da je birački spisa nesređen i da tamo ima mnogo fantomskih birača i onih koji ne bi trebali da imaju pravo glasa, ali o sudbini Crne Gore i njenom putu, treba da imaju ljudi koji tu žive i rade i da njihove odluke mogu biti te koje su validne“, kazao je Stojanović.
Dodaje da ako takav birački spisak postoji i ako po takvom biračkom spisku sprovode izborne cikluse, onda ni oni ni rezultati izbora ne mogu biti tačni i ne mogu oslikati ono što narod Crne Gore želi da izabere bilo na lokalnom bilo na državnom nivou.