Medenica: Nisam ja rušila pravosudni sistem, već oni koji su htjeli da me vide na optuženičkoj klupi

Nakon što je davanjem završnih riječi danas okončano suđenje, u Višem sudu u Podgorici za 4. novembar je zakazno izricanje presude bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici.

Optužena je da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u vezi bivšeg sudije Osnovnog suda Rožaje Milosava Zekića.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kojim se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije Osnovnog suda u Rožajama.

Medenica je danas u završnoj riječi navela da je pravno licemjerstvo naknadna pamet SDT-a i da je ona ponosna na svoj radi i šta je ostavila iza sebe.

Kazala je da se sada vidi kakva je situacija i da se za vrijeme njenog mandata nije desilo da neko izađe iz pritvora, a da ne bude donesena presuda u roku od tri godine.

“Nije Vesna rušila pravosudni sistem. Rušili su oni koji su mene htjeli da vide na optuženičkoj klupi”, naglasila je ona.

Dodala je da se apsolutno ne osjeća krivom.

“Optužnim predlogom mi se stavlja na teret da sam umjesto sudskog savjeta odlučila o neudaljenju sudije Zekić. Tu ukazujem na pogrešnu primjenu materijalnog prava”, navela je Medenica.

Istakla je da je tačno ono što je naveo SDT, da odluku donosi Sudski savjet i dodala da to i potvrđuje da ona nije imala ovlašćenja da odluluje o udaljenju sudije, a za šta je SDT tereti.

“Tačno je anonimnu pritužbu nisam proslijedila Sudskom savjetu, ali je isto tako tačno da je isti dan kad i ja Sudski savjet dobio i u njoj je to naznačeno”, kazala je Medenica.

Njen branilac, advokat Zdravko Begović, kazao je da u radnjama Vesne Medenice u konkretnom slučaju nema bitnog elementa djela.

“Dakle nema umišljaja. Kod nje nije postojala niti svijest niti volja da prekorači granice svog službenog položaja, niti je bila u mogućnosti da tako nešto uradi, budući da je to bilo isključivo u nadležnosti Sudskog savjeta. Vesna Medenica je bila samo predsjednica Vrhovnog suda, koja je službenom zabilješkom konstatovala da se protiv tog lica vodi krivični postupak, a bila je u sazanju da je Sudski savjet obaviješten. Jer je istog dana kada je Vesna Medenica primila dopis da se protiv tog sudije vodi krivični postupak u Osnovnom sudu u Kotoru, i Sudski savjet je dobio isto takvo obavještenje. Ono što je najvažnije jeste da je u tom aktu koji je proslijeđen Vesni Medenici, stojalo da je obaviješten i Sudski savjet. Dakle, apsolutno smo ubijeđeni da u njenim radnjama nema tog bitnog elementa i ona ne može biti kriva za zloupotrebu službenog položaja, kako je to naveo tužilac u svom optužnom aktu”, izjavio je Begović.

Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kojim se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije Osnovnog suda u Rožajama.

Okrivljena Vesna Medenica je insistirala da se danas daju završne riječi. Predložila je sudu da se „pomjeri“ ročište za nekoliko sati. Branilac optužene Vesne Medenice, advokat Zdravko Begovič, istakao je da je današnje odlaganje pokazatelj da Medenica ne odlaže ročišta, kakva je nerijetko percepcija javnosti.

U optužnom predlogu se između ostalog navodi da je 18. februara 2019. godine, Medenica u svojstvu službenog lica javnog funkcionera, predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i člana Sudskog savjeta, svjesna svog djela i njegove zabranjenosti, čije je izvršenje htjela, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavila korist Milosavu Zekiću, sudiji Osnovnog suda u Rožajama. Na način što je mimo svojih ovlašćenja koja je imala kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, u predmetu Sudske uprave IV-I-Su.br. 7/19, formiranom po osnovu podneska grupe građana, od 23. 01. 2019. godine, nakon što je dobila tražene podatke od dr Branka Vučkovića, predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, u aktu Posl.br. IV-1-Su 11/19 od 12. 02. 2019. godine, u kojem je bilo navedeno da se pred tim sudom vodi krivični postupak, između ostalih, i protiv okrivljenog Milosava Zekića, u predmetu poslovne oznake K.br. 159/18/18, zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 stav 1. Krivičnog zakonika Crne Gore i laka tjelesna povreda iz člana 152 stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika Crne po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17, od 04.06.2018. godine. Uz koji akt joj je i dostavljena kopija optužnog predloga Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17, od 04.06.2018. godine.

Kako se navodi u optužnom predlogu, Medenica je službenom zabilješkom na unutrašnjem omotu spisa IV- I Su br.7/19 konstatovala da „do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimanje bilo kakve radnje, rođačka svađa“, i upisujući arhivirala predmet. Pri tom nije obavijestila predsjednika Sudskog savjeta i ostale članove Sudskog savjeta, da je donijela odluku da nije cjelishodno i opravdano preduzeti bilo kakvu radnju u odnosu na sudiju Milosava Zekića, iako je bila upoznata da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnih djela koja ga čine nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.

Znajući da donošenje odluke da li su ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje sudije od dužnosti nijesu u njenoj nadležnosti kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, već su, shodno odredbi iz člana 121 stav 3. Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u nadležnosti Sudskog savjeta, u kojem je Vesna Medenica, kao član, imala jedino ovlašćenje da se svojim glasom izjasni o tom pitanju, a ne da donosi odluku u ime cijelog kolektivnog tijela Sudskog savjeta. Usljed čega je sudiji Milosavu Zekiću pribavila korist u vidu neudaljavanja od vršenja sudijske funkcije i ostvarenja prava na punu zaradu u periodu od 18. februara 2019. godine, do 20. jula 2020. godine, kada je istom, na njegov zahtjev, konstatovana ostavka. U tom periodu je, jedino imao pravo na smanjeni dio zarade jer su bili ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje od dužnosti, te mu je ujedno omogućila i korist u vidu privilegije obavljanja sudijske funkcije i zaštite ugleda, iako u navedenom periodu, tu funkciju nije mogao obavljati.