Krivolov je problem tokom cijele godine: Koji načina obračuna sa krivolovcima postoje u Crnoj Gori?

U toku je sezona lova u Crnoj Gori, a problem krivolova je problem koji traje gotovo cijele godine. O ovoj temu su govorili Darko Rašović, bivši glavni inspektor šumarstva, Vujica Lalić, predsjednik Sportsko ribolovnog kluba Nikšić i Duško Sekulić, član Lovačkog saveza Crne Gore.

Darko Rašović je kazao da je inspekcija za šumarstvo i lovstvo u Upravi za inspekcijske poslove kao nezavistan organ jer je po zakonu inspektor nezavistan i samostalan u svom radu.

„Ona je funkcionisala sa 12 inspektora u 9 područnih jedinica u devet opština u Crnoj Gori. Mogu da navedem parametre da je inspekcija završila 1.100 pregleda a od toga u lovištima 195 pregleda. Pričamo o pregledima koji su urađeni na nivou i šumarstva i lovstva. Imamo 32 krivične prijave vezane za šumarstvo, a za lovstvo trenutno ne postoji. Problem je što je odlukom Vlade inspekcija ugašena a ona je pripala Upravi za gazdovanje šumama. Obratili smo se generalnom sekretaru Vlade da je taj model trenutno neprihvatljiv sa moje profesionalne tačke gledišta“, kazao je Rašović.

On navodi da jedan ozbiljan organ ne može biti smješten u Upravi koja vrši kontrolu, to je jedan od velikih previda.

„Neprihvatljiv je i model za gazdovanje lovištima. Imamo četiri modela trenutno na snazi. Prvi model je trenutno Nacionalni parkovi, tu su lovišta zabranjena, dobro su organizovana služba i trude se. Vidjeli ste i sami da se oni fizički obračunavaju, ali bore se i imali su veliki broj prijava. Problem je zakon o nacionalnim parkovima gdje je kazna propisana 100 evra. Treba pooštriti kazne. Drugi model je d.o.o. organizacije koje su u nadležnosti lokalnih uprava a radi se o Ulcinju, Baru i Danilovgradu. Taj model se pokazao kao dobar, dobro su organizovani, iza njih stoji opština, a Upravni odbor organizacije podnosi izvještaj gradovima koji ih biraju. Oni su finansijski stabilni i organizovani“, kazao je Rašović.

Treći model, navodi on, jesu lovišta posebne namjene a koja su najbogatija biodiverziteta, a njima gazduje Uprava za gazdovanje šumama.

„Problemi koji se odnose na Upravu, da se razumijemo, su naslijeđeni problemi. Ta Uprava 10 godina nije zaposlila nijednog lovočuvara. Oni se oslanjaju na šumare, one koji se bave zaštitom šuma. U njihovoj kategoriji, imate mnogo ljudi koji su diskriminisani. Oni rade po ugovoru o djelu, prekine im se nakon tri mjeseca. Ti ugovori su se nekad kretali do 200 evra. Taj čovjek nema auto, gorivo, stalan posao. Težak je i odgovoran posao baviti se krivolovcima. To su bogati ljudi i dobro organizovani. Divokoze se danas u visokoplatežnim restoranima dobro prodaju. Imate i četvrti model NVO lovačke organizacije koje gazduju lovištima po ugovoru o koncesiji sa ministarstvom poljoprivrede. Imate male organizacije gdje su pojedinci dali dio sebe da to srede. Sistem NVO je neodrživo stanje“, kazao je Rašović.

Vujica Lalić govorio je o krivolovu u ribolovstvu i kazao da je toga uvijek bilo i uvijek će biti.

„Moramo zaštiti naše vode. One su bile prepuštene same sebi i ljudima koji su se bavili krivolovom a neki su imali izuzetne koristi od toga. Ima 3-4 godine da se tome malo stalo na kraj“, kazao je Lalić.

Dodaje da su oni danas najmasovniji ribolovni klub a kada je on sa svojom ekipom došao imali su oko 240 dozvola a sada ih imaju 1.000.

„Prije je bilo mnogo malo poribljavanja. Ako se ono događalo mi smo pokrviali iz svojih resursa. Sad zakonski EPCG daje 60% za poribljavanje, ministarstvo poljoprivrede nam uplaćuje 15%, kao i opština. Pretprošle godine smo imali 6.5 tona konzumne pastrmke ove godine 9 tona. Ribolovci Nikšića su navikli na pastrmku, a koliko god da imaju ribe, oni i dalje traže pastrmku“, kazao je Lalić.

Dodaje da su 90% stali na stranu da zaštite jezera i rijeke, što su i uradili, navodi Lalić i dodaje da su je jako bilo teško zaštititi ih.

„Imali smo samo 2 čuvara a sada ih imamo 8. Samo tako se mogu zaštiti jezera. Bave se strujom, mrežaa, podvodnim puškama – svim onim što je zabranjeno“, kazao je Lalić.

Duško Sekulić je komentarisao koja je divljač danas u fokusu lovne sezone i postoji li višak vukova i divljnih svinja, i kazao da se svake godine vrši prebrojavanje divljači.

„Nije to apsolutno tačan broj ali se otprilike zna koje divljači i koji broj se nalazi u lovištu. Ono što je bitnije od toga jeste ova tema krivolova. Mislim da su suština rješenja ovog velikog problema podaci koji su prethodno iznešeni. Postoji lovački kodeks časti a to je pisano pravilo koje upućuje u lov od kad on postoji i o načinu ponašanja ljudi. Tu je regulisano sve. Meni se čini da u Crnoj Gori mora proširiti kodeks časti na čitavu državu da bi se vratili na neka bolja vremena“, kazao je on.

Čini mu se da lovci sve manje poštuju taj kodeks.

„Kad u lovu sretnem nekog ko je mojih godina, znam da je taj čovjek bar dosta blizu tog kodeksa časti i da on zna o čemu se radi. Tu su regulisane mnoge sporne situacije. Ako lovac ubije divljač ispred tuđeg psa, ako je sitna divljač ili krupna, on ne smije da izaziva sukobe. On mora da zrači pozitivnom energijom i mora da poštuje ne samo zakon nego i neke naše običaje. Ono što se u Crnoj Gori ne radi nikako, a posljedice toga mi osjećamo svakoga dana, a to je da se ne vrši edukacija mladih lovaca a stariji lovci koji su prošli sve faze u lovačkom životu da pričaju mladim lovcima da ih podučavaju lovu i da ih podučavaju kodeksu časti. To je najbolji način da se obezbijedi budućnost lova u Crnoj Gori“, kazao je on.

Dodaje da je lov krupna djelatnost, a ranije je doživljavan kao opštenarodno dobro.

„Danas je on prešao na neki drugi stupanj pa je onda u tom smislu urađeno da na zapadu samo bogati ljudi idu u lov. Kod nas to rade i radnici i seljaci“, kazao je on.

Govoreći o krivolovu, on navodi da se tome mora stati na kraj, ali ako se svijest kod lovaca ne promijeni – onda ništa.

„Ako ne shvate da mi u lovištu imamo nešto što je zajedničko što trebamo čuvati za iduću godinu ili iduće godine, onda smo propali“, kazao je Sekulić.