Skupština u borbi protiv mafije: Šta sve donosi najava o osnivanju skupštinskog antimafija odbora?

0

Ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora koju je u razgovoru sa italijanskim kolegom Lorencom Fontanom inicirao predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić podržavaju u vladajućoj većini. Prilikom formiranja tog tema, trebalo bi uzeti u obzir ne samo italijanski model već i prakse drugih razvijenih zemalja.

To je bila Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali advokat Miško Ćalasan, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Gradske televizije Nemanja Lacman, i član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Darko Dragović.

Miško Ćalasan je kazao da je stalno govorio da bi Crnoj Gori bio neophodan takav zakon, kako god on bio formulisan od strane skupštinskog odbora jer je taj zakon neophodan da se počne sa radom na antimafijaškim pitanjima, bez obzira slaže li se sa nekim rješenjima koje su u zakonu date.

„Zakon treba donijeti, pa onda ako zakon nije prihvatljiv ni primjenjiv, onda imamo amandmansko djelovanje i zakon se može mijenjati. U svakom slučaju, vrijeme teče a ono je veoma bitno da bi se mi mogli snaći u svemu ovome, posebno u kretanju ka Evropskoj uniji. Bilo koji zakon ovog tipa je dobar za naše prilike“, kazao je Ćalasan.

Nemanja Lacman komentarisao je zakon od 2015. godine i činjenici koliko je potreban zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom.

„Zakon koji je usvojen većinom u kojoj je dominirao DPS ima manjkavosti što se pokazalo prethodnih godina. Ključna stvar koja je meni zapala za oko u ovom zakonskom rješenju je da u zakonu iz 2015. godine gdje vidite da je neko lice steklo imovinu na nelegalan način, ulazite u postupak provjere imovine. Italijanski model je kontra, potpuna kontra. Ukoliko vi oduzmete imovinu za koju sumnjate da je stečena kriminalom, to lice dokazuje je li ili ne. Ako je lice državni službenik, na njemu je da dokaže da imovina nije stečena kriminalom“, kazao je Lacman.

FOTO: Nemanja Lacman

 

Dodaje da zakon mora djelovati retroaktivno i niko ne smije biti aboliran.

„Ako isključimo 90-te godine, onda ga ne treba ni donositi. Tada isključujemo veliki dio pojedinaca o kojima se u novinarskim krugovima priča, ali je nemoguće tako nešto dokazati jer bi ga zakon isključio iz toga“, kazao je Lacman.

Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad kazao je da su pod lupom pojedinci koji su iskoristili sistem prethodne vlasti i nelegalno se obogatili.

„Mislim da sam potvrdio priču mojih kolega da postoje dva modela, građanski i krivični. Naše zakonodavstvo poznaje tzv. krivični model odnosno neophodnost postojanja osuđujuće krivične presude u odnosu na određena krivična djela kao osnov za pokretanje finansijske istrage odnosno sprovođenje postupka nelegalno stečene imovine. Paralelno sa tim postoji i italijanski građanski model, postupak oduzimanja imovine za koju se sumnja da je stečena krivičnim djelom ali koje ne prati krivični postupak. Po građanskom ili italijanskom modelu vodio bi se postupak, najvjerovatnije sudski ili parnični postupak oduzimanja imovine za koje postoji sumnja da je stečena izvršenjem krivičnog djela. Međutim, u odnosu na nju ne prethodi vođenje krivičnog postupka. Lice na koje bi se vodio postupak, ne bi bilo krivično ni prethodno ni naknadno osuđeno“, kazao je Dragović.

FOTO: Darko Dragović

Dodaje da je jedan taj propis neophodan Crnoj Gori jer 30 godina perioda vladavine DPS-a, svjedoci su da je veliki broj državnih službenika stekao enormnu imovinu a da nema uporište u zakonitim prihodima.

„S obzirom da taj propis nije donijet i da bi to bila novina u pozitivno pravnom sistemu Crne Gore, ipak, izradi tog propisa treba pristupiti studiozno i temeljno, jer osim što je novina, on može služiti i za političku zloupotrebu, za obračun sa neistomišljenicima bilo koje vlasti, i može biti opasnost da se koristi za borbu protiv određenih ljudi koji takođe treba da budu predmet sprovođenja ovog predloga zakona“, kazao je Dragović.

Ovaj propis, naglašava, ne smije biti selektivan i mora obuhvatiti svakog od 90-ih pa naovamo jer inače gubi svrhu.

Ćalasan smatra da se taj zakon ne bi mogao primjenjivati bez retroaktivnosti a to nije antiustavni elemenat niti se kosi sa Ustavom jer je takav zakon koji mora djelovati unazad.

„Po meni, 1995. godine je bila ključna za razdvajanje ljudi koji nisu htjeli da se bave kriminalom i onih koji su to htjeli, a bili su u službama koje su to mogle da zloupotrebljavaju. Da ne pominjemo šverc cigara i šverc oružja… Koji su to slučajevi? Počnimo od šverca cigara. Od 1994. godine kada je zatvorena granica prema Republici Srpskoj počeo je veliki šverc cigara, nafte i oružja. U tom periodu je granicu kontrolisala međunarodna kontrola i u tom vremenu je bio najveći procvat šverca deficitarnih roba koje su dostizale astronomske cijene u Republici Srpskoj. Nakon toga dolazi do šverca narkotika. To sve jesu krivična djela a niko nije osuđen za to“, kazao je Ćalasan.

FOTO: Ćalasan

 

On navodi da ne zna da je iko osuđen za taj šverc.

„Osuđeni su oni koji su nosili jednu ili dvije bakse. Ali oni koji su prebacivali po 4-5 šlepera nisu. Nije se moglo zaraditi na jednoj baksi cigara, to je bilo samo za preživljavanje. 1996. je 21 cistijerna zaplijenjena“, kazao je Ćalasana.

Govoreći o Telekomu i Limenci, on navodi da su to ispričane priče i da je potrebno samo ih procesuirati.

Lacman je kazao da pored Limenke postoje i zaboravljena petlja, Klap, Vardar, te da može nabrajati afere koje nisu riješene do sjutra.

„Tu se pokazala ona ljubav prema Crnoj Gori i je li patriota onaj koji maše zastavom, ili onaj koji redovno plaća poreze. Mislim da u procesuiranju dolazimo do ključnog rješenja jer naše pravosuđe ne može da nađe odgovor zbog nedostatka kadrovskog kapaciteta i jer imaju repove koji vuku ka prethodnoj vlasti. Čak i ako donesemo zakonsko rješenje, ništa nam ne znači ako ne riješimo probleme unutar samog pravosuđa“, kazao je Lacman.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.