Zakon ponovo usvojen, vrijeme je za rad: Šta sve nova Razvojna banka donosi Crnoj Gori?

Još jednom je izglasan Zakon o Razvojnoj banci, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ranije vratio na ponovno odlučivanje. Tim Zakonom je predviđeno gašenje Investiciono razvojnog fonda (IRF), a o toj temi diskutovali su Stefan Vešović iz koalicije Za budućnost Podgorice, Zdenka Popović iz Demokratske Crne Gore stiže i Mirko Stanić iz Evropskog saveza.

Popovićeva je kazala da joj nije jasno zbog čega je predsjednik države ranije vratio Zakon o Razvojnoj banci ako se pozivao na to da Zakon nije u skladu sa pozitivnim pravnim popisima i da je neustavan, jer Ustavni sud jedino može da ocijeni je li nešto ustavno ili ne.

„Mislim da smo postigli društveni konsenzus po ovom pitanju i ne postoji niko ko će vam reći da Razvojna banka nije nasušna potreba Crne Gore i koji bi unaprijedili naš finansijski sistem na putu ka EU. Zbog čega je vraćen zakon nije jasno. Imali smo prilike da čujemo kolege koje su problematizovale transformaciju IRF-a u Razvojnu banku. On se neće gasiti već se samo transformiše. Glavne primjedbe su bile te što nije održana javna rasprava ali to ne može biti razlog da se tako značajan zakon vraća Skupštini“, kazala je ona.

Ne stoji priča da on nije usaglašen sa evropskim direktivama jer se Evropska komisija pozitivno odnijela prema ovom zakonu, navodi ona i dodaje da su imali određene sugestije koje ona još uvijek nije vidjela ali je čula od kolega koji se bave ovom problematikom.

„Daće određeni rok kako bi primjedbe i sugestije unijeli u izmjene i dopune zakona o Razvojnoj banci. To je period od godinu dana“, kazala je ona.

Potpredsjednica Skupštine navodi da je čula od predsjednika države da ti zakoni nisu u skladu sa evropskim direktivama i dodaje da Skupština ima zakonodavni odbor koji svako zakonsko rješenje razmatra do tančina a na tom odboru se razmatra je li koje rješenje u skladu sa Ustavom.

„Ne vidim razlog da predsjednik države u nekoliko mjeseci vrati toliko zakonskih rješenja koja se ponovo izglasaju“, kazala je ona.

Mirko Stanić je kazao da predsjednik države koristi svoje ustavno pravo i njegova je volja ili odnos prema određenom zakonskom rješenju da li će on to rješenje potpisati ili ga vratiti na ponovno odlučivanje.

„Kada je u pitanju Zakon o Razvojnoj banci, trebalo ga je dopuniti određenim stvarima kako bi on bio usklađen sa tekovinama EU. Sada je nemoguće amandmanski djelovati na njega a od njega je trebalo odustati jer je donešen mimo bilo kakve logike i zakonske i ekonomske. Donositi predlog zakona u sred ljeta, paf paf metodom i uz negativno mišljenje Centralne banke“, kazao je on.

Na to se nadovezala Popovićeva koja je kazala da nije bilo negativnog mišljenja i ne stoji argumentacija da je zakon donijet u paf paf sistemu.

„Priča o Razvojnoj banci traje 20 godina. Traje još u momentu prije nego što je osnovan IRF. Tada je rečeno da je nama ona potrebnija od IRF-a. Ta priča traje 20 godina“, kazala je ona zaključujući da nije potrebno manipulisati.

Stanić se nadovezao i kazao da je najbolju potvrdu dala Zdenka Popović da je zakon loš.

„Centralna banka podržava osnivanje Razvojne banke ali ukazala da je predlog zakona suprotan direktivama EU zbog čega je potrebno pribaviti mišljenje EK“, kazao je on.

Popovićeva je navela da je mišljenje EK pozitivno da je zakon pozitivan i da je dat rok od 12 mjeseci da se neke sugestije trebaju primijeniti a one su sitne.

„Te sugestije i predlozi treba da se ugrade u roku od 12 mjeseci u izmijenjen zakon o Razvojnoj banci“, kazala je ona.

Stefan Vešović je kazao da već 20 godina traje priča o Razvojnoj banci i ne zna čemu lažni otpor prema tome.

„Imali smo IRF koji je do jednog dijela služio svrsi i tome čemu je osnovan. Razvojna banka je korak dalje. Radiće sve što je IRF radio samo što ćemo imati širi opsjeg poslova. Ono što je IRF ispuštao, sada će Razvojna banka sve da uključi. Vi imate najlakši način da evropske fondove distribuirate ka stanovništvu i privredi kroz ovakvu banku“, kazao je Vešović.

Pomenuo je i Banku Poštansku štedionicu gdje preko te banke idu sve subvencije, fondovi a sva poljoprivredna stanovništva imaju račun u toj banci.

„Ne postoji mogućnost malverzacije. Država uplaćuje preko Poštanske Štedionice konačnom korisniku i završena priča. Mi ćemo sad konačno da dobijemo nešto što je nasušna potreba privrede već decenijama unazad a mislim da su i sami privrednici to tražili. Ne znam zašto dolazi do lažnog otpora prema tome. Razvojna banka postoji u svim zemljama EU, ali je ovo nešto što je potpuno poznato u razvijenom svijetu. Umjesto da svi stanu iza ovoga, mi imamo neku hajku. Sve je to na političkoj osnovi i ne bih se mnogo osvrtao na to. Jedan dan je potreban da se izmijeni neki zakon“, kazao je Vešović.

Dodaje da nije problem nešto promijeniti, navodi Vešović i dodaje da je promjena dobra i prihvata da se stvari mijenjaju na bolje.

„Sad smo dobili jedan proizvod, hajde da ga mijenjamo ako želimo da bude bolji. Ako ste primijetili da nešto ne valja, onda idemo na bolje“, kazao je Vešović.

Odgovarajući na činjenicu zašto Zakon nije išao na javnu raspravu, on navodi da predlog nije potekao od Vlade Crne Gore već od Skupštine.

Stanić je kazao da je izbjegnuta javna rasprava jer to dolazi iz iste partije.

„Nije uobičajeno da klub poslanika vladajuće partije donosi ovakve predloge. Pričam kao neko ko je za Razvojnu banku i neko sam ko o njoj priča duži niz godina. Ja o tome pričam jer IRF nema mehanizme da pokrije sve“, kazao je on.

Stanić dodaje da pitanje banaka nije pitanje za brza rješenja jer ulaskom tih banaka u problem, dolazi u problem čitava država.

„Građani Islanda su morali da daju sve svoje depozite da bi namirili dugove tih banaka. Zato je to pod lupom i stručne javnosti i javnosti iz EU. Imate situacije da postoje Razvojne banke koje nisu usklađene sa direktivama što stvara dugoročne probleme za te države. Potrebna nam je Državna Razvojna banka koja će biti usklađena sa direktivama EU, sa preporukama CBCG i na zadovoljstvo građana i privrede“, kazao je on.