Zloupotreba prava na bolovanje: Može li se država izboriti sa nedolascima na posao?

Zloupotreba prava na bolovanje jedna je od najaktuelnijih zloupotreba u Crnoj Gori, a posebno u javnim preduzećima. O ovoj temi su govorili direktor elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ Ersan Spahić, predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević i v.d. direktor preduzeća Čistoća Denis Hot.

Denis Hot kazao je da je februara ove godine govorio o ovoj problematici a pola godine i više je prošlo i ništa se nije dogodilo.

„To je vrlo teško riješiti s obzirom na određene institucije. Konkretno, kada odete do suda, tu ne možete ništa riješiti ali samo možete da utičete na svijet zaposlenih da shvate da i pored svih prava koje im predviđa zakon o radu imaju i određene obaveze koje trebaju preuzeti. Takođe, tada sam govorio da je to odnos nadređenih ili poslodavca prema zaposlenima i da su međuljudski odnosi razlog odlaska na bolovanje“, kazao je Hot.

Psihosomatske tegobe bi bile razlog gdje bi poslodavac izgbuio, ukoliko bi se sudski godino zaposleni.

Vladimir Pavićević je objasnio da ljekar opšte prakse ima pravo da da bolovanje do 30 dana a ako tegobe nastavljaju, onda se o dužini bolovanja odlučuje na komisiji.

„Što se tiče teme o kojoj razgovaramo koja je vrlo interesantna i ne oslikava samo broj zaposlenih i neefikasnost u radu institucija, već oslikava i stanje u društvu. Na bolovanje idu ljudi koji ne vole da rade svoj posao, kojima se ne sviđa radni ambijent, koji dolaze na posao gdje odnosi nisu pravedni i to je nešto što je mnogo dublji problem. Svaki čovjek koji kada završi školovanje rade nešto u životu i to ih karakteriše. Ljudi ne žele da idu na posao, traže bolovanje… Kvalitetni zakonski okviri za bolovanja postoje ali imate situaciju gdje imate ogroman broj zaposlenih a 30 ili 40% rijetko dolaze na posao što narušava radni ambijent“, kazao je Pavićević.

Dodaje da postoje ljudi kojima može biti, i dodaje da ti ljudi nisu tu da bi obavljali posao kako treba već da bi primali platu i to je tako.

„Imate i ljude koji ne vole svoj posao što je porazno. Odlučite se da radite 30-40 godina i cijeli život patite zbog toga. Svega ovoga ne bi bilo bez pečata ljekara. Privatni sektor ima mnogo manje problema sa ovim nego javni sektor jer u privatnom sektoru postoje ugovori na određeno kao i tehološki viškovi dok je u javnom sektoru druga situacija. Zaposleni faktički mogu da ucjenjuju poslodavce jer nema zakonskih mehanizama koji osporavaju bolovanja“, kazao je on.

Ersan Spahić je kazao da naše društvo mora da stvori odgovornog pojedinca.

„Na jednoj strani postoje profesori koji su izuzetno odgovorni i koji posle jakih operacija planiraju da dođu da ne bi gubili časove. Onda imate i ljude koji odsustvuju zbog bolesti djeteta. Zamislite da imate 3 mjeseca slobodno u godini a onda 2-3 mjeseca još iskoristite. Vi onda niste profesor“, kazao je on.

Spahić smatra da je na djelu nedostatak savjesti.

„Ako jedan čovjek uzme bolovanje, šta je to za državu – on uzima lažno bolovanje, škola mora dovesti drugog profesora koji je nestručniji i koji nije na nastavi. Vi već gubite na kvalitetu, dvije plate se plaćaju, i oštećuje se budžet. To je jedna kolektivna neodgovornost i nastavnik prima veliku platu i kada ode na bolovanje a plaća se i drugi radnik koji radi. Imate neprofesionalnu nastavu a ja kao direktor imam problem da pronađem adekvatan kadar koji će da predaje djeci. Oni neće da prihvate toliko promjena i to je gorući problem u prosvjeti“, kazao je Spahić.