Joković: Investicione mjere kao i potrošnje IPARD sredstava su u fokusu Direktorata za plaćanja, Ministarstvu je zbog toga teže da obezbijedi izdašniji budžet

Investicione mjere ili mjere ruralnog razvoja, kao i potrošnje IPARD sredstava, su u fokusu Direktorata za plaćanja, pa Ministarstvo poljoprivrede zbog toga iz godine u godinu teži da obezbijedi izdašniji budžet, da procentualni iznos podrške po mjerama bude na što većem nivou. Plan je da  se i u narednom periodu, uvođenjem novih komponenti u okviru postojećih mjera, proširi disperzija podrške u svim segmentima poljoprivrede – kazao je, u intervjuu za Bankar ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

-Zaključno sa 30. septembrom 2024. godine, plaćeno je 605 projekata, a isplaćena je podrška u iznosu od 38,80 miliona eura, odnosno 29,10 miliona eura EU podrške – odgovorio je Joković, na pitanje koliko je Crna Gora iskoristila fondove Evropske unije za razvoj poljoprivrede.

Najavio je da će od ove godine biti dostupna bespovratna sredstva EU kroz IPARD III program (63 miliona eura), pa se očekuje izgradnja novih kapaciteta za preradu koja će omogućiti povećanje domaće proizvodnje, što će direktno uticati na smanjenje uvoza

U vezi aktuelne situacije sa Q groznicom, ukazao je i kako je ovih dana po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o Q groznici. Kada je riječ o nadoknandama stočarima, najavio je da će se sa isplatama početi već od naredne sedmice.

Kako se realizuje agrobudžet za 2024. godinu, da li je dovoljan, i u kojim oblastima (sektorima) su bila najveća davanja?

Realzacija agrobudžeta teče ustaljenom dinamikom. Prati se kalendar realizacije, usvajanje Budžeta, raspisivanje javnih poziva, administrativne i terenske kontrole, nakon čega  se vrši isplata sredstava poljoprivrednim proizvođačima.  U skladu sa kalendarom, najveća je potrošnja, odnosno isplata, u septembru, oktobru i novembru. Tada se isplaćuju premije za direktna plaćanja u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, kao i za sve investicione mjere. Dinamika isplate u ovoj godini je brža u odnosu na prethodne jer smo uvažili potrebe poljoprivrednih proizvođača koji su tokom ove godine pretrpjeli značajne štete kako u biljnoj tako i u stočarskoj proizvodnji.

Kako planirate da podržite male poljoprivrednike u ruralnim područjima Crne Gore, i da li postoje specifične mjere za podsticanje mladih da se bave poljoprivredom? Takođe, da li postoje planovi za poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta u ruralnim sredinama kako bi se olakšao transport i distribucija poljoprivrednih proizvoda?

Mjere agrarne politike pružaju mogućnost svim korisnicima koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava da apliciraju po svim javnim pozivima. Što se tiče mladih pojoprivrednih proizvođača, kao i gazdinstava gdje su nosioci žene, oni su prepoznati kao takvi i omogućeno im je da dobijaju procentualno veći iznos podrške po investicionim mjerama kao i da koriste mjere namijenjene za započinjanje bavljenjem poljoprivrednom proizvodnjom  a posebno se odnose na mlade proizvođače.

Što se tiče infrastrukturnih mjera i jačanja putne i vodne infrastrukture, Ministarstvo na godišnjem nivou podrži preko 200 korisnika, kroz lokalne samouprave i mjesne zajednice, ova sredstva se koriste za rješavanje prioritetnih infrastrukturnh projekata.

Postoje li, i kakvi su planovi za povećanje izvoza crnogorskih poljoprivrednih proizvoda na međunarodna tržišta, te da li imate strategiju za smanjenje prekomjernog uvoza hrane?

Vlada Crne Gore je u junu 2023. godine donijela Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnih područja kojom se utvrđuju pravci razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za upravljanje poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena uz očuvanje životne sredine, unapređivanje životnog standarda stanovništva u ruralnim područjima i ukupnog ruralnog razvoja, te jačanje konkurentnosti proizvođača hrane, a što uključuje razvojne politike koje se trenutno implementiraju radi povećanja izvoza crnogorskih poljoprivrednih proizvoda na međunarodna tržišta. Ministarstvo je u prethodnom periodu pružilo podršku u izgradnji proizvodnih kapaciteta koji uključuju preradu i pakovanje poljoprivrednih proizvoda, konkretno u mesnoj industriji, što je uzrokovalo dvostruko većem izvozu za kratak period. Takođe, konstantno naglašavamo značaj u ispunjavanju standarda kvaliteta, bezbjednosti hrane i održivosti kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni na globalnom tržištu. pored toga, kroz podršku organizacije i učešća na sajmovima, ovo Ministarstvo pruža podršku u promociji crnogorskih poljoprivrednih proizvoda na stranim tržištima kroz različite marketinške aktivnosti i brendiranje proizvoda.

Crna Gora je uvozno zavisna u većini sektora, ali se nastoji da se podstakne domaća proizvodnja i olakša plasiranje domaćih proizvoda na tržištu, kako bi se smanjili negativni efekti i pritisak proizvoda koji dolaze iz uvoza. Koristeći sredstva Evropske unije i Svjetske banke, Agrobudžeta, kao i sopstvena sredstva privrednika, u Crnoj Gori se tokom poslednjih godina  značajno investiralo kako u primarnu proizvodnju tako i u prerađivačke kapacitete. Podignuti su novi zasadi voćnjaka, farme krava, a   izgrađeno je i dosta pogona za preradu. Budući da će od ove godine biti dostupna bespovratna sredstva EU kroz IPARD III program (63,0 miliona eura) očekuje se izgradnja novih kapaciteta za preradu koja će omogućiti povećanje domaće proizvodnje, što će direktno uticati na smanjenje uvoza. Imajući u vidu da je značajan dio domaće proizvodnje hrane obezbjeđivao do sada siguran plasman svojih proizvoda kroz turističku tražnju i u sezoni su radili punim kapacitetom, dalji razvoj sektora u značajnoj mjeri zavisiće od razvoja situacije u turizmu.

U svjetlu kampanja da se kupuju domaći poljoprivredni proizvodi., da li imate novih planova za takve akcije, i kako gledate na stavove iz resornog Udruženja u PKCG, da bi samo euro dnevno, potrošen za domaću hranu smanjio uvoz hrane za trećinu?

U cilju promocije domaće proizvodnje, 2022. godine je pokrenuta kampanja “Snaga je u svima nama” koja i dalje traje. Cilj kampanje je povećanje povjerenja u kvalitet domaćih proizvoda i usluga, te poticanje njihove kupovine radi kontinuiranog razvoja privrede. Poseban fokus kampanje je na osvještavanju biznis barijera i načina njihovog prevazilaženja, promoviranju domaćih proizvoda te socio-ekonomskom uticaju koji se ostvaruje kroz njihovu kupovinu. Kampanja takođe teži afirmaciji značaja snažne sinergije među privrednicima, naglašavajući da zajednički rad i razmjena znanja omogućavaju bolje razumijevanje izazova i prilika. Ova povezanost doprinosi jačanju privredne zajednice, potpomažući postojećim subjektima da ostvare bolje rezultate, dok istovremeno podržava mlade i ambiciozne preduzetnike u ostvarivanju njihovih ciljeva. Kroz podršku i promociju sinergije među privrednicima, kampanja “Snaga je u svima nama” kontinuirano oblikuje bolju budućnost za domaću privredu, stvarajući snažniju, održiviju i povezaniju zajednicu.

Za segment kampanje koji promoviše svijest o kupovini domaćih proizvoda, izrađen je slogan “Za naš razvoj – Kupujmo naše“. U cilju dodatnog podizanja svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda, kampanja je predstavila reklamu koja ističe finansijske benefite za državu i građane ukoliko se domaćim proizvodima i uslugama pruži povjerenje. Finansijska analiza urađena unutar kampanje potvrdila je da kupovinom (za 10 eura) domaćih proizvoda u Crnoj Gori ostaje 8 eura, dok kupovinom uvoznih proizvoda ostaje nam samo 2 eura.

U vezi aktuelne situacije sa Q groznicom, koje dodatne mjere Ministarstvo preduzima kako bi se osigurala potpuna zaštita javnog zdravlja i spriječilo širenje zaraze na ljudsku populaciju?

Situacija sa aktuelnom Q groznicom se prati iz dana u dan, i ništa nijesmo prepustili slučaju.  Postoje farme koje su već “očišćene“, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim. Moram navesti još jednu činjenicu, da je ovih dana po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o Q groznici.

Kakve kompenzacije ili mjere podrške su predviđene za poljoprivrednike čija je stoka morala biti eutanazirana zbog Q groznice, i kako Ministarstvo planira dugoročno pomoći ovim gazdinstvima da se oporave?

Ono što je zakonsko rješenje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili uginule životinje u punom iznosu tržišne vrijednosti, što će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale štete.

(Bankar.me)