Predsjednik države Jakov Milatović poručio je kako je Crna Gora u proteklih godinu imala tri vlade.
„Prvi put sada imamo nakon 2020. političku Vladu. Tri prije ove četvrte bile su manjinske. Smatram da je Crna Gora dodatno postala demokratičnija, pokazali su to i nedjeljni izbori“, naglasio je on na 2BS forumu u Budvi.
Napravljen je, smatra on, i iskorak u evropskim integracijama, za šta su, kako kaže, zaslužni i Vlada i dio opozicije.
Govorio je i o izborima u Podgorici.
„Najveći politički rezultat podgoričkih izbora je oživljavanje trećeg puta. To je put građanskog centra“, dodao je.
Upitan na koju će stranu koalicija koju je predvodio, rekao je – ja ću tamo gdje sam uvijek i bio.
„Nakon dobijanja IBAR-a vidjeli smo karakter Vlade koji nije bio istinski posvećen promjenama. Vidjeli smo tri crte vlasti koje se mogu okarakterisati ovako – vidjeli smo donošenje zakona bez bilo kakve javne rasprave i konsultacija sa EU, zakona koji su u velikoj mjeri vraćali političku kontrolu nad ključnim djelovima društva. Mislim na Zakon o RTCG, svakome je jasno da je cilj bio da se javni servis stavi pod političku kontrolu, ali i na Zakon o obrazovanju“, kazao je.
Govorio je i o manjkavostima koje se odnose na zakone o inspekciji i policiji.
„Ovdje imamo i jedno nesumnjivo zatezanje odnosa sa susjedima. Imamo situaciju, ne ulazeći u to da li je odluka ispravna ili ne, da su naši najviši saveznici proglašeni personama non-grada od strane susjednog NATO saveznika i jedinog koji je u EU. Da ne pominjem protestne note iz BiH, odnos Vlade prema bugarskom predsjedniku, prema Samitu procesa Brdo-Brioni“, dodao je.
U Crnoj Gori je na snazi i neprihvatljiv ekonomski populizam, uz donošenje odluka bez ikakve inkluzije, smatra Milatović.
„Uz retoriku koja postaje snažno desna, koja opet vraća u prvi plan identitetske teme, imate jednu komplikovanu situaciju“, ocijenio je on.
Na pitanje o spomeniku mitropolitu Amfilohiju u Beranama Milatović je kazao kako je nekadašnji mitropolit SPC značajna ličnost.
„On je imao posebno važnu ulogu u 30. avgustu 2020. Sigurno je da je svaka osoba slojevita. Smatram da je Amfilohije značajna ličnost, tako da u tom smislu nemam dilemu da on zaslužuje spomenik“, istakao je.
Na insistiranje voditelja o „uvredama“ na račun muslimana i Crnogoraca, Milatović je kazao da su u Crnoj Gori država i crkva odvojene.
„MCP je institucija koja ima jedno od najvećih povjerenja među ljudima u Crnoj Gori. Način na koji svi posmatramo odnos sa relgiijom je intimna stvar. Moji stavovi u tom smislu su jasni – država je odvojena od religije“, dodao je.
„Da je Amfilohije 2006. imao drugačiji stav, ko zna da li bismo bili nezavisni“
Da je Amfilohije 2006. godine „imao neki drugačiji stav u odnosu na crnogorsku nezavisnost, do nje možda ne bi ni došlo“, ocijenio je predsjednik države.
„Mislim da je njegova uloga 30. avgusta, da se dođe do ovih stvari do kojih je došlo, bila ključna. Mislim da je tada kroz jedan bunt, građanski otpor pokazan na način da je on trasiran ovaj put koji danas imamo“, kazao je Milatović.
Rekao je da u našoj državi postoje politički subjekti koji posmatraju Srbiju tako da im je važnija od Crne Gore.
„Svoj put ne mijenjam i u tom smislu 30. avgust ne posmatram na način da je sada trebalo da dođe na vlast neko ko će marginalizovati jedan dio stanovništva, koji je marginalizovao prethodni u prethodnom periodu. Mislim da ta zamjena, a ne suštinskih promjena, jeste problem naše političke elite“, kazao je on.
Rekao je da on nema drugu državu do Crne Gore.
„Srbija je prijateljska zemlja, ekonomski partner, sa kojom dijelimo zajedničku istoriju, ali i sa kojom ćemo dijeliti zajedničku evropsku budućnost. Mislim da se situacija sa Hrvatskom što prije mora normalizovati i vratiti u okvir koji je postojao ranije“, dodao je.
Kazao je da je bio veliki oponent vlasti predvođene DPS-om, ali i da neke stvari, koje su bile dobre u prošlosti, poput odnosa sa Hrvatskom, moraju biti sačuvane.
Govoreći o dvojnom državljanstvu, Milatović je kazao da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
„Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom“, rekao je.
Ne odgovara sa kim će u koaliciju
Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju, Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima „od kojih ne odustaje“ – Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio „nekadašnjeg građanskog bloka“.
Poruke Krapovića i Lajčaka
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak kazao je da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da, kad su u pitanju planovi na unutrašnjem planu, kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Smatra da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
„Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore“, dodao je.
Krapović je rekao da vidi kao prijetnju maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
„Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakium, biće ispunjen od strane trećih strana“, poručio je.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
„Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je, imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije“, dodao je.
Kaže i da godinu dana nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
„EU je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose“, naveo je.
„Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih“, kazao je Lajčak.