Pritisak koji namećemo sebi da budemo zdravi – nije zdrav

0
Tanka je linija između zdrave brige o zdravlju i one patološke, koja nas dovodi do toga da se osjećamo mnogo gore nego što jesmo. Iz začaranog kruga u kome se neprekidno trudimo da poboljšamo svoje zdravlje i osJećamo se bolje često je jako teško izaći, ali stručnjaci smatraju da nije nemoguće. Naročito ukoliko se pridržavate njihovih savjeta.

Previše brige o zdravlju može učiniti da se osjećamo loše, pokazalo je najnovije istraživanje u kome je učestvovalo više od 15.000 odraslih. U globalnoj anketi koju su naučnici koristili za svoju studiju skoro dvije trećine ispitanika navelo je da „previsoka društvena očekivanja“ čine da se oni osjjećaju preopterećeno.

Pritisak da budemo zdravi nas vodi u izgaranje

Osjećaj preplavljenosti i doživljavanje pritiska od strane okruženja da budemo potpuno zdravi nas, prema mišljenju stručnjaka, vode u potpuno suprotnu stranu i mogu u nama izazvati osjećaj izgaranja. Baš kao što nas i hroničan stres na poslu i u privatnom životu može dovesti do „burnauta“.

Ova pojava naročito je zastupljena kod pripadnika mlađih generacija (zumera i milenijalaca), koje u svojim 20-im i 30-im godinama imaju neuporedivo više stresa i, posledično, osjećaju veći pritisak da se bore za svoje zdravlje nego starija populacija, prenio je Dejli Mejl.

Podaci su pokazali i da je veliki dio informacija o zdravlju koji su dostupne na internetu (čak 53 procenta), kontradiktorno, odnosno da ne postoji unificirano mišljenje i stav šta je najbolje činiti da bismo postali i ostali zdravi.

Oslanjajući se na neprovjerene, nepouzdane podatke, ljudi širom svijeta osjećaju se kao u začaranom krugu, u kome što više pažnje posvećuju tome da budu dobro, to se manje osjećaju tako. Pritisku doprinose i nerealna društvena očekivanja, ali i osećaj da kroz pojedina stanja prolazimo sami.

Ove stvari mogu biti od pomoći da se zaista osjećamo bolje

Kako bismo se zaista osjećali bolje i izbjegli pritisak po pitanju sopstvenog zdravlja, stručnjaci savjetuju da se što je moguće više distanciramo od društvenih mreža (makar na momente), posvetimo praktikovanju meditacija, krećemo što više i provodimo vrijeme u prirodi, sa prijateljima i porodicom.

„Nerijetko nas pritisak da budemo bolje dovodi to toga da pomislimo da sa nama zaista nešto nije u redu i da se tim mislima preopteretimo. Savjetujem da se ciljevi uvijek postavljaju postepeno, a tako će i napredak biti proces koji će nam prijati, a ne stvarati stres“, naveo je doktor Murali Doraisvami.

 

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.