Na predstojeće izbore u Podgorici glasaće tek polovina onih koji imaju biračko pravo, pa je vrijeme, kako je ocijenio za Radio Crne Gore, profesor Srđan Vukadinović, da se političari zapitaju šta je to što odbija glasače da izađu na birališta. Razlog, stava je, što lideri ne ispunjavaju obećanja, često izazivaju krizu vlasti, pa se izbori u kratkim ciklusima ponovo organizuju, što je slučaj, kako navodi, ne samo u Glavnom gradu, već i Budvi, vjerovatno i Andrijevici. Da je sve više apstinenata potvrđuje i istraživanje Agencije DAMAR, koja pokazuje da na glasanje najviše ne izlaze žene, zaposleni u privatnom sektoru, studenti, ali i penzioneri.
Lakše je objasniti zašto ljudi izlaze na izbore, nego otkloniti dilemu ko su oni koji odluče da ne posjete biralište. Na to pitanje pokušali su odgovore iz Agencije DAMAR, kroz serijal od pet istraživanja uoči izbora u Podgorici. Podaci pokazuju, saopštili su, da najveći broj apstinenata čine žene ili više od polovinu onih koji ne glasaju, zatim osobe sa srednjim obrazovanjem, te svaki peti visokoškolac. Takođe, anketa je pokazala da je preko 60 odsto apsistenata koji neće izaći na predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu zaposleno, ali i skoro 20 procenata penzionera. Profesor Srđan Vukadinović podsjeća da je izlaznost na parlamentarnim izborima 2020-te bila preko 75 odsto, a tri godine kasnije na predsjedničkim 20 procenata manja.
“Na podgoričkim izborima izlaznost će približiti 50 odsto ili se spustiti ispod toga i to je zvono za alarm, gdje ozbiljni političari se moraju zapitati šta je to sa njihovim političkim programima i kandidatima što glasače odbija da ne izađu na birališta. Razlog za takvo odlučivanje-da ne glasaju je je upravo nepovjerenje u političke partije i lidere, da mnoga obećanja nijesu ispunjena i to svakako odbija građane. Pri tome ako se ima u vidu da ti političari akumuliraju stalno neku krizu, da malo- malo, poslije samo dva mjeseca evo novih izbora, u sredinama gdje je relativno dogovoriti većinu, onda je jasno da tu dominira neka lična netrpeljivost”, prokomentarisao je Vukadinović.
Ipak, kaže on, siguran glas postoji u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama.
“U seoskim sredinama, slobodno se može reći, nalaze se kleronacionalni, čvrsto ušančeni rovovi pojedinih partija, tu nema puno apstinenata. Oni tačno znaju što će ko glasati i tu kakve god neko programe da ponudi, ko god su pojedinci na listama, to njima ništa ne znači. Oni unapred imaju tu temu, za koga, odnosno koju partiju će glasati. Drugačije je u urbanoj sredini. Tu su apsinenti oni ljudi koji ne zavise od klerikalne, nacionalne, partijske zajednice. To su slobodomisleći ljudi, koji glasaju svojom glavom i to se najbolje vidi u privrednim društvima gdje se ne zavisi ni od kakve političke partije, već isključivo od politike biznisa” rekao je Vukadinović.
Stava je da političari moraju povećati izlaznost sa sadašnjih 50 ili 55 odsto i vratiti se na nivo od preko 60 procenata kako je bilo na parlamentarnim izborima 2020-te, ali i lokalnim upr.u Nikšiću gdje je glasalo preko 75 odsto birača.
“Međutim, vjerovatno i nakon ovih izbora, ako se nastavi ovaj autizam koji ispoljavaju pojedine političke grupacije da neko neće sa nekim, niko neće ni sa kim, veoma brzo nas čekaju novi podgorički izbori, jer ako niko neće sa DPS-om, Pokret za Podgoricu sa PES-om, onda eto nama budvanskog scenarija, možda i andrijevačkog”, zaključio je profesor Vukadinović.
Istraživanje DAMARA pokazalo je i to da bi rješavanje socijalnih pitanja poput zapošljavanja, obrazovanja i zdravstva motivisalo 21 odsto apstinenata da izađu na lokalne izbore u Podgorici 29.septembra. Osim toga, navodi se, ako bi politički lideri jasno izrazili stav o identitetskim pitanjama, reformama u pravosuđu i borbi protiv korupcije. Motivacija za izlazak na biralište bili i politički programi, ali i uvjerenje da njihov glas može donijeti konkretne promjene. Istraživanje DAMARA obuhvatilo je preko četiri i po hiljade punoljetnih ispitanika.